Bilo je 3485 požara

Sezona 2019. treća po broju požara, broj opožarenih područja smanjen

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Požar u Mihaljevićima
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Požar u Mihaljevićima
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
Kanader se bori s požarom na nepristupačnom terenu pored Skradina
Foto: Borna Filic/Pixsell
Planuo je požar u Botaničkom vrtu
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Požar
03.10.2019.
u 13:24
Najčešći uzrok požara bili su udari groma te nakon toga namjerna palež i prometne nesreće. Dvije trećine svih požara dogodili su se u tromjesečnom razdoblju siječnja, veljače i ožujka
Pogledaj originalni članak

Ova godina bila je treća po intenzitetu broja požara tijekom proteklih 11 godina, a opožarenih područja bilo je 15 posto manje, pokazala je analiza protupožarne sezone 2019. koja je predstavljena u četvrtak u uredu Hrvatske vatrogasne zajednice.

Rezultate analize predstavio je glavni vatrogasni zapovjednik za Hrvatsku, Slavko Tucaković.

U 2019. godini bilo je 6,5 puta više požara (3485 požara) nego godinu prije (1505 požara).

Najčešći uzrok požara bili su udari groma te nakon toga namjerna palež i prometne nesreće. Dvije trećine svih požara dogodili su se u tromjesečnom razdoblju siječnja, veljače i ožujka.

Najugroženija područja bila su Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Ličko-senjska i Zadarska županija. Najviše izgorenih hektara bilo je u Ličko-senjskoj županiji (9936 ha). To je prvenstveno zbog paleža poljoprivrednih područja u vrijeme jakih vjetrova, a ponekad i sa ljudskim žrtvama, jer poljoprivrednici ne kontaktiraju lokalnu vatrogasnu jedinicu o tome što i kada pale.

U ovoj protupožarnoj sezoni ozlijeđeno je sedam vatrogasaca i dva civila. Bilo je i pet smrtnih slučaja civila na čišćenju poljoprivrednih područja.

Najveći požar ove godine bio je 27. srpnja kraj Šibenika, kada je gorilo oko 900 hektara šume i niskog raslinja te je tom prilikom i nekoliko puta bio prekinut promet na autocesti A1 kod Dubrave.

Tucaković: Smanjeno prosječno trajanje intervencije

Tucaković se pohvalio i smanjenjem prosječnog trajanja intervencije koje su trajale u prosjeku jedan sat i 53 minute, čemu doprinosi sustav ranog upozorenja i bržeg dolaska protupožarnih jedinica. Naglašena je također upotreba novih tehnologija, od bespilotnih letjelica Orbiter 3, do upotrebe kamera, za snimke uživo, na zrakoplovima Airtractor i Canadair (kanader).

Zapovjednik vojnog dijela Operativnog vatrogasnog zapovjedništva brigadni general Krešo Tuškan, naglasio je kako se vojska organiziranjem dviju vježbi dodatno pripremila za protupožarnu sezonu u kojoj su prvenstveno pomagali vatrogasnim jedinicama.

Zračne snage ukupno su imale 536 sati naleta, a po prvi puta je korišten i izvidnički zrakoplov Pilatus PC-9, koji je obavljao prelete obale te je uočio 35 požara u 61 letu.

Bespilotna letjelica Orbiter 3, predstavljena prije nekoliko mjeseci, obavila je 43 leta s ukupno 80 sati naleta. Izvidi su provođeni na najrizičnijim područjima na relaciji Benkovac, Split, Šibenik.

Također je naglašeno da su nakon nekoliko godina ponovno u upotrebu stavili i protupožarnu pjenu, koja smanjuje upotrebu vode.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova i član Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut naglasio je kako su u 2019. godini podigli 236 prijava za namjerni palež. Prošle godine bilo ih je samo 27. Također je pohvalio napore u akciji evakuacije na plaži Zrće na otoku Pagu, pri čemu su u nešto više od sat vremena evakuirali skoro 10 tisuća turista koji su bili na toj plaži.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.