Iza Hrvatske je sezona o kakvoj su turistički radnici godinama sanjali, ali i brojni komunalni problemi, pa i antiturističke poruke. U zemlji još uvijek imamo tristotinjak tisuća turista. Gužve, koje su ljetos iritirale mnoge, pomalo se zaboravljaju, ali slične scene očekuju nas dogodine kad se također očekuje uspješna sezona.
S ministrom turizma Garijem Cappellijem razgovaramo o brojnim turističkim aktualnostima, ali i o toj vrućoj temi: je li za Hrvatsku uistinu previše 16 milijuna turista godišnje i pet tjedana špice s više od milijun turista dnevno?
– Činjenica jest da su u nekim mjestima organizacijski zakazali, ali naravno da to nije previše gostiju. Zar bi bilo bolje da nam gosti nisu došli? Istina je da turistički promet kod nas iznadprosječno brzo raste. Za 2017. prognoziran je rast broja turista u svijetu od pet posto, a Europa bilježi šestpostotni plus, obje Amerike po tri posto, Azija devet, Mediteran 12 posto, a mi i nešto više od toga. Probleme treba rješavati, a ne žaliti se. Neke će stvari riješiti i novi zakon o turističkim zajednicama, koji će razotkriti da pojedine truističke zajednice ne mogu same i da se moraju udruživati sa susjedima, u rivijere i slično. Pri tom, financijski ćemo osnažiti niže razine TZ-a, pogotovo županijske, koje će imati više novca za aktivnosti na lokalnom nivou.
Ostaje problem infrastrukture koja se pokazuje nedostatnom. Kako to mogu riješiti male općine koje nemaju ni financijske ni kadrovske snage za velike, vizionarske projekte?
Istina je, ali treba reći i da u nekim sredinama stvari funkcioniraju; proaktivni su, rade i planiraju dugoročno. Ovoliki broj turista samo je razotkrio realnost. Definitivno dolazi vrijeme nove odgovornosti, kako za čelnike turističkih mjesta tako i za one koji izlaze na birališta. Nije nevažno tko nas zastupa u gradskom ili općinskom vijeću. Turizmu trebaju stručni ljudi i u lokalnim strukturama vlasti.
Kao odgovor na gužve nudite održivi razvoj, što to znači?
Kvaliteta i održivi razvoj su apsolutni prioriteti. Održivi razvoj znači razvoj turizma po mjeri gostiju i po mjeri domaćina. Ako se to ne podudara, znači da se ide u krivom smjeru. Prvi korak je vidjeti gdje se nalazimo, a sve se može egzaktno izmjeriti. Mjerljivih parametara je više od stotinu. Na Lošinju smo, recimo, s takvim pristupom krenuli prije deset godina. Mjerili smo sve, od kvalitete zraka, zadovoljstva gostiju i domaćih ljudi, postotka turističkih poduzeća koja imaju najmanje 25 posto lokalnih namirnica, broja pritužbi lučkoj upravi, preko iskrcanog tereta do broja turista na sto stanovnika, postotka žena i muškaraca zaposlenih u turizmu itd. Na kraju smo dobili brojne informacija i podatke, koje smo mogli odlično iskorisziti. U Ministarstvu pripremamo svojevrsna uputstvasavjetodavnog tipa, s nekoliko desetaka parametara održivog razvoja. Sva će se mjesta moći pronaći u njemu, vidjeti razvijaju li se na održiv način i imaju li prepoznatljiv turistički proizvod. Predstavit ćemo ih uskoro i vjerujem da će biti korisno za sve dionike u sustavu. Nova gradnja mora biti kontrolirana, prostor moramo očuvati. Imamo negativnih primjera, no naša obala, za razliku od talijanske ili španjolske, još uvijek nije preizgrađena i tako treba ostati.
Jedna je od neriješenih stvari i status sezonaca. U hotelima je to uređenije, ali tisuće koje dolaze raditi na Jadran prepuštene su izrabljivanju i samovolji vlasnika restorana, malih trgovina, zimmer freija... Znate li za slučaj Evelin Brkljačić, kojoj su radna prava prekršena na više načina, a na kraju su je i otjerali kući kad se razboljela?
Nedopustivo, vrlo rado bih od gospođe Brkljačić i osobno čuo što se dogodilo... U hotelskim kućama je stanje puno sređenije, za sezonce se intenzivno gradi i smještaj, mđeutim znam da u drugim segmentima ima nepoštovanja radnika i kršenja prava. Tome se mora stati na kraj. Vlada je to uvidjela i zato se razmatra ponovno uspostavljanje Državnog inspektorata, kako bi sve inspekcije bile organiziranije, bolje koordinirane, učinkovitije i kako bi, između ostalom, sezonci bili sezonci zaštićeniji. Želimo zadržati naše ljude, radimo na tome da se uvjeti za zaposlene unaprijede i vjerujem da će to biti dodatni motiv da ostanu.
Čak četiri prve nagrade za najbolje kuće za odmor u Europi stigle su u Hrvatsku, dok se ovdje preispituje je li obiteljskog smještaja previše. Što vi mislite?
Nagrade su dokaz da obiteljski smještaj ima i raznovrsnost i kvalitetu. No činjenica je da je na djelu i masovno otvaranje apartmana, ali to u suštini nije onaj pravi obiteljski smještaj. Imamo ljude koji žive negdje drugdje, a višak novca ulažu u apartmane. Trenutačno je to možda isplativo, ali pitanje je dokad. Uvjeren sam da dugoročno može opstati autentični obiteljski smještaj, znači apartmani i kuće za odmor čiji su vlasnici na raspolaganju gostima, koji im mogu ponuditi večeru, izlet barkom i tako dalje. Nećemo nikome braniti da se bavi iznajmljivanjem, ali ne želimo da obiteljski smještaj bude krinka za nekretninski biznis. Napravit ćemo distinkciju, možda i kroz poreze, između autentičnog obiteljskog smještaja i apartmanizacije. To će biti jedan od koraka da u obiteljskom smještaju napravimo reda. Predstavit ćemo uskoro projekt rekategorizacije, kojem je cilj uskladiti dosadašnji sustave kategorizacije, radi olakšavanja cijelog procesa privatnim iznajmljivačima, koje ćemo pratiti iznimno povoljnim kreditima HBOR-a do 50.000 eura, uz vrijeme za prilagodbu tri-četiri godine. Želimo više kvalitete i što više objekata poput ovih koji su dobili nagrade, a što manje bezlične apartmanizacije.
Hotelijeri su se bunili zbog poskupljenja boravišne pristojbe od jedne kune, a sada, kako kažu, fiskalne neizvjesnosti, govore o zaustavljanju investicija. Zabrinjava li vas to?
Dosad prikupljeni podaci iz naše ankete, koju provodimo, pokazuju da dogodine možemo očekivati najmanje 800 milijuna eura novih investicija, što je na ovogodišnjoj razini, ali vjerujem da će ih biti i više. Novih nameta neće biti, hotelijerima sam to i osobno komunicirao, tako da zapravo ne razumijem čemu poruke o zaustavljanju investicija...
Zakon o turističkom zemljištu postoji od Bajsova mandata i mnoge hotelske kuće uplaćuju dio koncesija. U čemu se pokazao nedostatnim?
Vlasnički odnosi na mnogim parcelama nisu razriješeni. U jednom kampu imate po tri vlasnika, ponegdje se oko vlasništva spore država i jedinica lokalne samouprave i sada se prikuplja tek polovica koncesijske svote, koja bi godišnje mogla dosegnuti 150 milijuna kuna. Mi ćemo svoje mišljenje, temeljeno na dosadašnjem iskustvu, podijeliti s Ministarstvom državne imovine, a realno je očekivati da se koncesije prema novom zakonu o turističkom zemljištu počnu naplaćivati u 2019.
Odnedavno na mjestu direktora Glavnog ureda HTZ-a imate novog suradnika, Kristijana Staničića. Što se u radu promijenilo otkako je otišao njegov prethodnik Ratomir Ivičić?
Novi-stari suradnik. Godinama ga poznajem, znam ga kao čovjeka koji se razumije u turizam i brzo smo uspostavili i dobru poslovnu komunikaciju. Novost je da on sudjeluje na našim kolegijima u Ministarstvu turizma, a i naš predstavnik sudjeluje u kolegijima Glavnog ureda. Interakcija je sada puno bolja.
Jeste li zadovoljni kandidatima za direktore HTZ-ovih predstavništava u inozemstvu? Interes za deset mjesta je nikad veći...
Istina, stiglo nam je čak 180 prijava. To je fenomenalno, dobili smo široku lepezu ljudi sa sjajnim životopisima. Ne mogu svi biti primljeni, ali neki će možda biti pozvani za neke druge poslove, druga radna mjesta. Vjerujem da će povjerenstvo već ovaj tjedan izići s prijedlogom imena.
Nekadašnjeg direktora HTZ-a Niku Bulića Dubrovčani predlažu za turističku nagradu za životno djelo, hoćete li to podržati?
Pristiglo je osam kandidatura. Za gospodina Bulića mogu reći da je u karijeri napravio puno dobrog za hrvatski turizam. Nema razloga da mu ne dam potporu, kao i svim drugim osobama koje su svojim radom doprinijele razvoju hrvatskog turizma, međutim odluku donosi povjerenstvo.
U Slavoniji je prošli tjedan bila velika grupa njemačkih turista, oduševljeni su i oni i domaćini, sprema li Ministarstvo nove aktivnosti za poticanje turizma na kontinentu?
Vjerujem da će program razvoja cikloturizma na kontinentu, u koji smo investirali pet milijuna kuna, dati rezultate već u 2018. godini. Spremni smo podržati i druge inicijative, poput one gospodina Selimira Ognjenovića i ID Riva Toursa, ali veliki iskorak slijedi tek sa zakonskim izmjenama koje će omogućiti razvoj zdravstvenog turizma. Predstavljanje izmjena je u planu do kraja ove godine, a time bi se otvorile mogućnosti za brojne investicije u zdravstveni turizam kojih je već u ovom trenutku preko 300 milijuna eura. Već sad imamo hotele u toplicama koji imaju popunjenost od čak 82 posto, a kontinent svakako može ponuditi i izvanrednu gastronomiju. U idealnom scenariju, već za dvije, tri godine mogli bismo svjedočiti prvim ozbiljnijim turističkim rezultatima Slavonije, ali i čitavoga hrvatskog kontinenta.
Prava radnika se krse najvise u mjestima gdje je i nezaposlenost velika. Los odnos poslodavaca prema radnicima je jedan od velikih razloga iseljavanja ljudi. U Vinkovcima ako radis za 4000 kn znaci da na racun dobijes minimalac a razliku na ruke. U slucaju tako 'velike' place, da to je u Vinkovcima dobra placa, za prekovremene bolje ne pitaj, mjesecno ispod 200 sati neces raditi.