Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da će Vlada u četvrtak sa svoje sjednice Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o lokalnim porezima, u kojima će biti odgoda uvođenja poreza na nekretnine, ranije najavljivanog od 1. siječnja iduće godine.
U četvrtak bi trebalo biti poznato i sve vezano za odgodu uvođenje tog poreza, a i svi ostali detalji; kako je ranije najavljeno to će biti tema javnih rasprava, panela i prezentacija, izjavio je Marić u večerašnjoj emisiji RTL Danas.
Ponovio je da porez na nekretnine nije ni bio zamišljen kao novi porez, već kao sastavni dio cjelokupne porezne reforme kroz koju su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od dvije milijarde kuna.
Građani u međuvremenu nastavljaju plaćati komunalnu naknadu, direktnu spomeničku rentu i porez na kuće za odmor, dodao je.
Ponovio je i kako je namjera bila da to postane nenamjenski prihod gradova i općina, za razliku od sadašnje komunalne naknade koju je moguće koristiti samo za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.
Za razliku od komunalne naknade, prihod od poreza na nekretnine bio bi opći prihod, kojim bi se mogli izgraditi vrtići, sufinancirati projekti iz EU fondova i drugi važniji projekti u gradu, odnosno općini.
Istaknuo je i da je ova vlada vrlo jasno rekla da ne planira uvoditi vrijednosni porez na nekretnine.
"Krenuli smo od postojećeg sustava koji želimo unaprijediti jer nije baš pravedno da dvije nekretnine jedna do druge, razlike u starosti 50-ak, godina, plaćaju isti namet, što je sada slučaj", zaključio je Marić.
Ministar financija na novinarsku konstataciju potvrdio je da je ovogodišnja turistička sezona oborila sve rekorde i da su rezultati dobri.
Financijski pokazatelji ćemo još malo pričekati, ali ja ga zajedno sa svojim suradnicima u ministarstvu svaki dan vidimo, naglasio je Marić.
Dodao je kako su i očekivali dobru sezonu kako je ministar turizma Gari Cappelli najavljivao, a i neki drugi. "Općenito najave su bile dobre, a u nekim pokazateljima čak i iznad očekivanja", dodao je.
Zašto ne ukidati komunalnu naknadu? Jer je ona strogo namjenski prihod jedinica lokalne samouprave (za razliku od poreza koji je nenamjenski) i koristi se je za održavanje (isključivo održavanje) javne komunalne infrastrukture (čišćenje ulica i trgova, čišćenje snijega na javnimjavnim površinama, popravak i održavanje nogostupa i cesta u ulici, košenje trave na javnim travnatim površinama, održavanje javne rasvjete, plaćanje potrošene energije za javnu rasvjetu, održavanje groblja, i sl.). Plaćala se je općini i gradu prema mjestu gdje se nekretnina nalazi (a ne prema prebivalištu, ili stalnom boravištu vlasnika), što je i logično jer su se njome plaćali troškovi spomenutih javnih komunalnih usluga, a prema broju i veličini nekretnine i zoni u kojoj se nekretnina nalazi (ne i prema starosti, jer su navedeni troškovi , npr. javne rasvjete, održavanje nogostupa, cesta u ulici, trgova, košenja trave, čišćenja snijega ispred nekretnine, jednaki, bila ona nova, starija, ili najstarija). Shodno tome, za razliku od ministra Marića, smatram da je pravedno da dvije nekretnine jedna do druge, razlike u starosti 50-ak, godina, plaćaju isti namet. Međutim, radi solidarnosti, gradovi i općine u okviru svog socijalnog programa, pomažu plaćati socijalnim skupinama građana, ne samo komunalnu naknadu, odnosno javnu komunalnu potrošnju, nego i osobnu potrošnju kao npr. određeni broj kubika potrošene vode, plina, određeni broj potrošenih kWh el. energije i slično.