Sigurnosne provjere su OK, ali suce bira DSV, a ne SOA

Udruga hrvatskih sudaca nije uspjela osporiti sigurnosne provjere kandidata za suce uvedene 2015. godine. Ustavni sud je jednoglasno, s tim da su se Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar izuzeli, zaključio da te provjere sigurnosnih službi ne povređuju ustavnu samostalnost i neovisnost DSV-a. Štoviše, s obzirom na to i na tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca, čini se da bi bilo moguće sigurnosno provjeravati i suce. No najvažnije je što je Ustavni sud zauzeo stav koji amortizira dio prigovora UHS-a, a koji se svodio na to da ne može sigurnosna služba birati suce te da je kandidatima za suce onemogućeno da se žale.

Kandidat ima pravo znati

Taj važan dio odluke Ustavnog suda prenosimo u cijelosti: “U postupku donošenja konačne ocjene o postojanju sigurnosnih zapreka DSV je samostalan, a to uključuje mogućnost da kandidat na kojeg se sigurnosne provjere odnose može od DSV-a saznati sadržaj dostavljenih podataka o sigurnosnoj provjeri i iznijeti svoje primjedbe, kako bi DSV donio konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Navedeno stoga što pravo na pravično odlučivanje i ovdje uključuje načelo kontradiktornosti i jednakosti oružja koje obvezuje DSV da kandidatu za suca osigura razumnu mogućnost iznošenja argumenata kojima će se očitovati o podacima iz izvješća. Pravo na uvid kandidata za suca u sve podatke iz izvješća nije apsolutno i može biti ograničeno zbog nekog drugog suprotstavljenog interesa (interesa nacionalne sigurnosti ili zaštite sloboda i prava drugih ljudi), međutim, to ograničenje ne može biti tako široko da kandidatu za sudačku dužnost onemogući stvarno i učinkovito osporavanje podataka iz izvješća o rezultatima sigurnosne provjere. Stupanj ograničenja DSV svakako treba svesti na najmanju moguću mjeru koja će istodobno osigurati zaštitu javnog interesa, ali i kandidatu omogućiti iznošenje njegovih argumenata”, obrazložio je Ustavni sud. DSV može tražiti i nadopunu sigurnosne provjere ako to ocijeni potrebnim na temelju očitovanja kandidata, te nakon toga, donijeti konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Prema tomu, DSV može imenovati kandidata i za kojeg SOA utvrdi da postoji sigurnosna zapreka, dakako, ako ima valjano obrazloženje.

Odluka je na DSV-u

Ustavni sud je napomenuo kako su sigurnosne provjere uvedene za uskočke suce još 2010. te se te provjere provode na isti način kao i sporne iz 2015. za kandidate za prvostupanjske sudove i za Vrhovni sud.

Unatoč tomu, te sigurnosne provjere uskočkih sudaca, DSV nije smatrao ugrožavanjem svoje samostalnosti i neovisnosti niti je u tomu vidio nedopušteni utjecaj na sudbenu vlast. Isto tako, ustavni suci su primijetili i da UHS ne osporava ni provođenje psihološkog testiranja kandidata koje provodi ovlaštena pravna osoba. S tim da kod tog testiranja DSV poziva samo kandidate koji su zadovoljili na testu, pri čemu je sam DSV ograničio svoju samostalnost jer se na to obvezao propisujući to u Pravilniku koji je donio temeljem zakonskog ovlaštenja.

Tri su suca napisala tzv. podupiruća izdvojena mišljenja. Naime, oni su suglasni s većinskom odlukom, samo što su imali potrebu naglasiti da se sigurnosne provjere ne mogu provoditi i u odnosu na kandidate (za Vrhovni sud) koji su suci, već samo one koji do kandidature nisu bili suci. Miroslav Šumanović ističe kako većinska odluka “implicite dopušta sigurnosne provjere i za kandidate-suce”. Miroslav Šeparović i Rajko Mlinarić u zajedničkom mišljenju ističu kako je njihovo “čvrsto stajalište” da se sporna odredba o sigurnosnoj provjeri odnosi samo na one koji do kandidature na Vrhovni sud nisu bili pravosudni dužnosnici. Znači da bi netko mogao sada tumačiti da je za većinu na Ustavnom sudu moguća i sigurnosna provjera kandidata-sudaca, premda to u odluci izričito ne piše, te iako toga nije bilo u praksi. Inače, iz Ministarstva pravosuđa bilo je najava ukidanja sigurnosnih provjera kandidata, ali su u nedavnom konačnom prijedlogu Zakona o DSV-u ostale. Bilo bi dobro da se otklone očite dvojbe.