SAD

Široka fronta protiv Trumpa na izborima 2020.

Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
04.02.2019.
u 22:30
Većina Republikanaca podržat će Trumpa na predsjedničkim izborima 3. studenoga 2020., no među Demokratima se vodi ideološki rat za predsjedničku nominaciju
Pogledaj originalni članak

Na predsjedničkim izborima iskristalizirala se podjela na ljevicu, koja je podržala Hillary Clinton, te konzervativce i populističke birače, koji su bili za Trumpa. No važnije od svega, vidi se da birača u centru, ekonomskih i društvenih liberala, više gotovo uopće nema Donalda Trumpa, a tek je zakoračio u drugu polovicu svog mandata. Njegovu vladu podržava tek 34 posto Amerikanaca, prema istraživanju agencije Associated Press, a još u prosincu imao je 42 posto podrške. Konstantne svađe s demokratima i saveznicima, rasipanje najboljeg kadra u administraciji i osjećaj dobrog dijela Amerikanaca da zbog Bijele kuće stalno žive u poluizvanrednom stanju probudio je široku frontu, pogotovo u Demokratskoj stranci, političara koji ga žele zamijeniti.

Krajnja ljevica, koja sanja o društvu jednakih, centar kojeg iritira predsjednikov odnos prema međunarodnoj trgovini, te dio desnice, koji je Trumpa uvijek sumnjičio da je prerušeni demokrat, pokušat će ući u predsjedničku utrku sa željom da pobijede Trumpa na predsjedničkim izborima 3. studenog 2020. Kao definitivni ili potencijalni kandidati spominju se Joe Biden, Michael Bloomberg, Bernie Sanders, John Kasich, Elizabeth Warren, Kamala Harris... Politički teškaši čija imena, doduše, ne nose globalnu političku težinu, ali su dovoljno zvučna da daju nadu onima koji bi pod svaku cijenu željeli vidjeti kraj ere “trumpizma”.

Stranka podržala Trumpa

Američka politika trenutačno se može podijeliti na četiri grupacije koje dokazuju da se ona znatno promijenila. Nekada dominantni liberalni lijevi i konzervativni desni centar urušili su se i dali prostora za rast dvaju novih ideoloških stupova koji okupljaju većinu birača i aktivista danas: populistički konzervativci koji vide sve veću ulogu za državu u gospodarstvu te socijalisti na ljevici (graf). Trump je svoju kampanju 2016. dobio na krilima pomaka ulijevo kojom je Republikansku stranku približio radničkoj klasi. Istodobno je kampanja Bernieja Sandersa predstavila velik izazov Demokratskoj stranci jer se on sam deklarira kao “demokratski socijalist”. To je dugoročno promijenilo obje stranke.

Od aktivinih političara na desnici koji se i dalje protive Trumpu kao predsjedniku posebno se ističe John Kasich, inače hrvatskog podrijetla, bivši guverner države Ohio, koji bi se mogao kandidirati protiv Trumpa i izazvati ga na predizborima unutar Republikanske stranke. Prije tri godine već su vodili bitku i Kasich je u predizborima teško izgubio i našao se iza ne samo Trumpa, kojeg je stranka kandidirala na izborima, nego i Marca Rubija i Teda Cruza. A njih dvojica paradigma su promijenjene stranke. I dok se očekivalo da bi mu se mogli suprotstaviti 2020. Cruz je odmah nakon izbora prešao u Trumpov tabor zbog pritiska donatora njegovoj kampanji koji su Trumpa podržavali zbog obećanog smanjenja poreza. Rubio je pak postao pravi kreator vanjske politike prema Latinskoj Americi i ključan američki čovjek u trenutačnoj venezuelskoj krizi. Trump ih je približio sebi i potpuno ih pacificirao.

S druge strane, Kasich bi sa svojim mirnim karakterom i centrističkim instinktom mogao pokušati djelovati kao netko tko ujedinjuje zemlju, što je u ovom trenutku Americi i te kako potrebno. Među republikancima kao Trumpov izazivač spominje se često još i guverner Marylanda Larry Hogan, koji kaže da mu je “dosta drame” u trenutačnoj politici Washingtona, a za nacionalne je političare rekao da ga podsjećaju na dvogodišnjake. Tu je i bivši senator Bob Corker. No, otežavajuća okolnost bit će im svima nedavno izglasavanje podrške ključnog tijela stranke Republikanskog nacionalnog odbora (RNC) Trumpu za izbore 2020., a nijedan od oporbenih republikanaca još službeno nije potvrdio da će se kandidirati. Trump među republikanskim biračima još ima podršku od oko 80 posto, no kako bi osigurao drugi mandat, trebat će mu glasovi i centrista i onih koji su razočarani u Demokratsku stranku.

A upravo se u toj stranci pokrenula najžešća ideološka rasprava o tomu kako se suprotstaviti Trumpu za nešto više od godinu i pol. Na ljevici demokrata stvorila se gužva, a da se brod stranke nakrivio na tu stranu, svjedoči i nedavni tvit zastupnice Ilhan Omar protiv intervencije SAD-a u Venezueli, koja je tamošnju socijaldemokratsku oporbu nazvala “krajnje desnom”. Uz to je zazvonio i prijedlog parlamentarke Alexandrie Ocasio-Cortez koja najbogatijim Amerikancima želi uvesti najvišu stopu poreza na dohodak od 70 posto. Iako se one neće kandidirati na tim izborima, duga je lista ljevičara koji hoće.

Elizabeth Warren i Kamala Harris dvije su političarke koje su službeno proglasile svoje kandidature. Warren je poznata kao kritičarka banaka i Wall Streeta, a zalaže se i za veće poreze bogatima. Posebnu je pozornost izazvao njezin prijedlog da se tvrtke u privatnom sektoru zakonski obvežu da u upravu postave predstavnike radnika. S druge strane, senatorica Kamala Harris bila je državna tužiteljica u Kaliforniji i San Franciscu, što su joj zamjerili tvrdolinijaši u stranci jer ju drže dijelom represivnog sustava djelomično odgovornog za masovna punjenja zatvorskih ćelija. Harris, koja je u ovom trenutku možda i najveća Trumpova prijetnja, morat će plivati između dvije struje, krajnje lijeve i centrističke pa je tako, kako bi se dodvorila ljevici, u jednoj od najvažnijih tema u američkoj političkoj areni predložila ukidanje privatnih osiguravateljskih kuća te nacionaliziranje zdravstvene zaštite.

– Eliminirajmo sve to – rekla je prije nekoliko dana za CNN o privatnom zdravstvenom osiguranju, što je potaknulo dosta kritika na desnici. Posljednji koji je potvrdio svoju kandidaturu bio je senator Cory Booker, koji želi postati drugi Afroamerikanac predsjednik zemlje. Njegova kampanja bit će prepuna riječi o jedinstvu i različitostima, a očit mu je uzor Barack Obama. I on je od umjerenog političara postao progresivac posljednjih godina. No, i unutar Demokratske stranke postoje oni koji se ne slažu s tim zaokretom ulijevo.

Niz kandidata u godinama

Među njima se najčešće spominju dva zvučna imena koja još nisu potvrdila svoje kandidature: Joe Biden i Michael Bloomberg. Biden, bivši potpredsjednik Baracka Obame, možda je najpoznatiji danas aktivni demokrat. Svoju će platformu, ako se kandidira, temeljiti na postizanju konsenzusa u SAD-u.

– Čitam u New York Timesu da je jedan od problema, ako se kandidiram, to što volim republikance. Dobro, blagoslovi me Oče jer griješio sam... Ne znam kako ćemo išta postići ako ne budemo radili zajedno – rekao je prije desetak dana Biden na jednom skupu.Bivši gradonačelnik New Yorka i multimilijarder Michael Bloomberg svoju će pak kampanju temeljiti na imidžu uspješnog poslovnog čovjeka, jer radi se o 11. najbogatijem čovjeku na svijetu, te na centrizmu. Zbog toga je kritizirao demokratske kandidate zbog obećavanja nacionalizirane zdravstvene zaštite.

– Mislim da to nikada ne bismo mogli priuštiti. Tu se radi o bilijunima dolara. Zbog toga bismo bankrotirali– rekao je Bloomberg, koji će također moći surađivati s republikancima jer je kao njihov član pobijedio na izborima u New Yorku.

No, neki su ih već opomenuli: sve je manje Amerikanaca u centru i više gotovo nitko nije pozicioniran lijevo u društvenim i desno u ekonomskim pitanjima (graf). I dok bi se zbog toga Amerikanci 3. studenoga lako mogli suočiti s izborom između populističkih i socijalističkih opcija, analitičare je posebno zabrinuo sasvim novi trend. Trump (72), Bloomberg (76), Biden (76), Sanders (77) te Warren (69) političari su možda i s previše utakmica u nogama za ovako težak posao.

>>Pogledajte video: Tomislav Krasnec o Trumpu

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

DU
Deleted user
08:12 05.02.2019.

Koliki mora da je strah učmalog političkog establišmenta kada već sada počinju sa pritiskom i pojačavaju propagandu protiv Trumpa a da uopće nije ni uopće jasno tko će mu biti protivnik. Zalud vam svirka: Amerima je bolje nego u zadnjih 20 godina zajedno, posla ima, Trump nije započeo niti jedan rat, ekonomija cvijeta, zaustavio je ilegalnu imigraciju... A najveći dokaz da dobro radi je medijska hajka lijeve falange na njega!!! Dao Bog da i mi dobijemo svog Trumpa. Ili Orbana. Trump for president!

AN
angeorafael123
08:22 05.02.2019.

Trump,mi te volimo jer nisi fašist kao ljevičari.

FR
franjo
15:41 05.02.2019.

Trumpove šanse su veće što je više kandidata. Demokrati će se sa osobnim oružjem ubiti.