'Sistolički krvni tlak najčešći je uzrok smrti, to je sramota razvijenog svijeta'

Arterijska hipertenzija najmasovnija je kronična bolest današnjice, a povišen sistolički krvni tlak najčešći je uzrok smrti i invaliditeta u cijelome svijetu. Gotovo svaki drugi odrasli stanovnik Hrvatske ima arterijsku hipertenziju. Prema velikoj analizi svjetskih podataka objavljenih u Lancetu, povišen sistolički krvni tlak (arterijska hipertenzija) uvjerljivo se nalazi na prvome mjestu kao vodeći uzrok smrti u svijetu. U toj studiji, koja je uključila 204 države, analizirano je 87 rizičnih čimbenika, a povišen sistolički krvni tlak bio je i glavni razlog godina izgubljenog života, tj. prijevremene smrti i invaliditeta.

Povišen krvni tlak nalazi se na prvome mjestu u svim fazama života počevši od trećeg desetljeća.

Hrvatska u crvenim zonama

Velika sramota razvijenoga svijeta jest podatak da arterijska hipertenzija, bolest koja se može prevenirati, postaje sve veći problem umjesto da je obratno. Ona je sa sedmoga mjesta, gdje se nalazila 1990. godine, skočila na neslavno prvo mjesto. Na žalost, Hrvatska se nalazi u crvenim zonama i u pogledu povišenoga krvnog tlaka, ali i kad je riječ o debljini, pušenju, lošim prehrambenim navikama i premalo tjelesne aktivnosti.

VEZANI ČLANCI:

Prema posljednjim rezultatima nacionalne studije (EH-UH 2) prevalencija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj je 50% što je porast od 6% u odnosu na razdoblje otprije 15 godina. Stoga ne čudi podatak da su kardiovaskularne smrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s velikim udjelom prijevremenih. Prema podacima prije pandemije COVID-19, u Hrvatskoj je hipertenzivna bolest bila na četvrtome mjestu u cijeloj populaciji, a na drugome mjestu kod žena. No kada se zbroje sve smrti koje su nastale kao posljedica arterijske hipertenzije, ona je uvjerljivo na prvome mjestu kao uzrok smrti u 34,2% slučajeva i ponovno više u žena, gdje je povezana s 37% smrti.

Arterijska hipertenzija najvažniji je čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze, kojoj znatno pridonose dislipidemija, šećerna bolest i pušenje. No arterijska hipertenzija i dodatno, te neovisno o aterosklerozi, povećava ukupan rizik djelujući i na druge slojeve krvne žile uzrokujući arteriosklerozu, tj. povećavajući krutost velikih krvnih žila. To je razlog koji objašnjava zašto je povišeni krvni tlak uzrok većeg broja smrti od broja svih smrti zajedno kao posljedica pretilosti, šećerne bolesti i povišenog kolesterola. Arterijska hipertenzija najvećim je dijelom posljedica nezdravog načina života, a porast prevalencije ukazuje da su primordijalna i primarna prevencija posve podbacile.

Problemu arterijske hipertenzije treba pristupati multisektorski (zdravstvo, gospodarstvo, školstvo, financije) u vrlo uskoj suradnji sa stručnim društvima i Hrvatskom ligom za hipertenziju. Nužno je pristupati multidisciplinarno uključujući više relevantnih liječničkih specijalnosti, medicinske sestre, ljekarnike, nutricioniste, kineziologe, psihologe… Pristup liječenju bolesnika treba biti individualan, ali mjere prevencije i promjene životnih navika moraju biti zajedničke za cijelu populaciju i zajednička obveza. Mijenjanje loših životnih navika dugotrajan je i vrlo težak zadatak, ali uz ustrajnost i angažman svih bitnih aktera, uključujući i državne institucije, rezultati ne izostaju. To nas uče primjeri npr. Finske, Velike Britanije, Japana…

VEZANI ČLANCI:

Programi na populacijskoj razini moraju biti provedivi, jednostavni, jeftini i multisektorski uz nužno uključivanje državnih institucija. Primjer takvog programa je uspješan program smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH, koji je počeo 2006. godine, ali za čije bi ubrzanje u nastavku provođenja bilo potrebno dodatno i znatno snažnije uključivanje i podrška državnih institucija.

U liječenju ključna ustrajnost

Osim edukacije o važnosti promjena loših životnih navika i pružanja trajne potpore provođenju i ustrajnosti u pridržavanju dobivenih preporuka, jednako je važno obrazovati bolesnike o važnosti uzimanja lijekova jer ih je zbog povišenog krvnog tlaka nužno uzimati. Teret edukacije i vođenja brige o pridržavanju dobivenih uputa treba biti raspoređen zajednički na liječnike, medicinske sestre i ljekarnike. U dugotrajnom liječenju arterijske hipertenzije, kao i svih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, ključna je ustrajnost. U dugotrajnom liječenju ključan je ljudski kontakt, za koji liječnici, pa ni medicinske sestre, nažalost nemaju dovoljno vremena. E-recepti i e-uputnice rasteretili su liječnike obiteljske medicine, ali uz cijenu pada ustrajnosti zbog izostanka izravnog kontakta s bolesnikom. To upućuje na potrebu i nužnost uključivanja nove skupine zdravstvenih radnika u timove, a to su ljekarnici. Problem e-uputnica i e-recepata jest što su povezani s dugotrajnim izostankom izravnog kontakta i time kasnijim prepoznavanjem promjena u kliničkom tijeku, što može dovesti do kašnjenja u postavljanju prave dijagnoze.

 >> VIDEO Vatrogasci i Crveni križ u Karlovcu dostavljaju kruh građanima koji su zbog poplave zaglavljeni u svojim kućama