Svjetski dan hipertenzije

Sedam demona tihog ubojice: Ova bolest je glavni uzrok smrti i u Hrvatskoj

Split: Lov na Tihog ubojicu - javnozdravstveni projekt Hrvatske lige za hipertenziju
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
1/5
19.05.2023.
u 08:08

Više od 1,5 milijuna stanovnika Hrvatske ima arterijsku hipertenziju. Projektom „Lov na tihog ubojicu“ žele kontinuirano podizati svijest o hipertenziji, koliko je opasna, ali i kako na nju utjecati pozitivnim promjenama u našem životu.

Svjetski dan hipertenzije obilježen je u srijedu u javnozdravstvenim akcijama u gradovima diljem Hrvatske, a u Hrvatskome saboru održana je i sjednica na temu „tihog ubojice broj 1“ u svijetu. Povišen krvni tlak glavni je nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost, ali i moždani udar i kroničnu bolest bubrega. Mnogi nisu svjesni da boluju od hipertenzije, s obzirom na to da ona nema simptome. Broj oboljelih od arterijske hipertenzije u svijetu je vrlo visok, čak 1,4 milijardi ljudi boluje od nje, a svake minute život izgubi više od 30 osoba, priopćili su iz Hrvatske lige za hipertenziju. Prema zadnjim podacima EH-UH 2 istraživanja možemo procijeniti da više od 1,5 milijuna stanovnika Hrvatske ima arterijsku hipertenziju.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije u Hrvatskoj bilo je iznimno dobro posjećeno, a ove godine se obilježavalo u osam gradova Hrvatske te u više od 500 ljekarni. U srijedu je u 7 od 10 naših građana izmjeren povišen krvni tlak, a od njih 1/5 nije znala da ima povišen tlak. Više od 20 posto građana nije mjerilo tlak posljednje dvije godine. Od onih koji su ranije znali da imaju arterijsku hipertenziju u čak 40 posto tlak nije bio kontroliran. Liječene osobe s arterijskom hipertenzijom u prosjeku piju tri antihipertenzivna lijeka dnevno. Ustrajnost je ključ uspjeha liječenja arterijske hipertenzije, a jučer smo došli do podataka da 1/3 liječenih uzima manje količine od preporučene, 1/4 prestane uzimati lijekove, svaki drugi zaboravi redovito uzimati lijekove, svaki peti bolesnik sam sebi mijenja terapiju.

POVEZANI ČLANCI:

U pregledanih osoba bilo je 12,5% bolesnika sa šećernom bolesti, 20% pušača i 15% bivših pušača. Samo 2% puši e-cigarete. Velika je učestalost pretilih osoba – oko 33% je imalo normalnu tjelesnu masu. Čak 98% ispitanika zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli štetan. Taj podatak su čuli od liječnika (39%), ljekarnika (25%) i preko medija (36%). Njih 94% misli da je sol povezana s povišenim tlakom, a 37% smatra da jede preslano, no čak 89% vjeruje da bi mogli smanjiti unos soli. Većina još ne zna da je glavni put unosa soli kruhom i pekarskim proizvodima.

Ovoj kampanji i akciji održanoj u srijedu, liječnici, medicinske sestre, ljekarnici, studenti medicine i učenici srednjih medicinskih škola osim pregleda, naše sugrađane educirali o bolesti, kome se obratiti, ako primijete povišen krvni tlak te koje su to navike koje nam mogu spasiti život. – Bez ikakve dvojbe, a na temelju analiza podataka iz cijeloga svijeta danas se zna da je povišen krvni tlak glavni uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Osim toga, on je i glavni razlog godina izgubljenog života. Arterijska hipertenzija je glavna globalna prijetnja ukupnome zdravlju.

Svjetski dan hipertenzije samo je jedan dan kojim želimo dodatno naglasiti ovu važnost. Hrvatska liga za hipertenziju priključila se Svjetskoj ligi za hipertenziju i cijelu akciju koja se zove "Maj – mjesec mjerenja" proširila na cijeli svibanj pa do kraja srpnja. Tlak će se mjeriti u gotovo 500 ljekarni u cijeloj Hrvatskoj. Ljekarnici su vrlo važni zdravstveni radnici koji moraju biti sastavni dio tima, i to mora biti sustavno riješeno. Brojne države svijeta to su već regulirale, a kolika je za tim potreba u Hrvatskoj, vidi se i po podacima koliko rijetko naši liječeni bolesnici redovito i ustrajno uzimaju lijekove. Porast učestalosti arterijske hipertenzije posljedica je zdravoga života. Hrvatska liga za hipertenziju svjesna je kako taj problem nije moguće riješiti brzim i kratkim akcijama nego to mora biti stalno. Zbog toga je poziv upućen svima i onima koji nisu počeli mijenjati loše životne navike neka ovaj Svjetski dan borbe protiv hipertenzije bude start za maraton prema zdravijem, duljem i kvalitetnijem životu – izjavio je akademik Bojan Jelaković, Predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.

POVEZANI ČLANCI:

Prvi korak u toj borbi je identificiranje jednog ili više uzroka povišenog arterijskog tlaka. Sedam je najčešćih demona tihog ubojice: pet loših životnih navika (višak soli u hrani, povišena tjelesna masa, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, premalo voća i povrća) i dvije pogreške u dijagnostici i liječenju (nepravilno mjerenje krvnog tlaka i nepridržavanje terapije), a s razvojem 21. stoljeća razvijaju se novi pomagači tihog ubojice koji dodatno mogu utjecati na razvoj hipertenzije – klimatske promjene, stres, društvene mreže, COVID-19, onečišćenje okoliša. Nažalost, prema najnovijim podacima nema naznaka promjena nabolje, kada je riječ o broju oboljelih, već upravo suprotno, zabilježen je porast osoba koje imaju problema s povišenim krvnim tlakom, a zabrinjava i podatak da hipertenzija zahvaća sve više djece i mladih.

"Projektom 'Lov na tihog ubojicu' želimo kontinuirano podizati svijest o hipertenziji, koliko je opasna ako se na vrijeme ne otkrije, ali i kako na nju ipak možemo utjecati pozitivnim promjenama u našem životu. Pozivamo vas da redovno pratite web stranicu "Lov na tihog ubojicu", kao i društvene mreže Facebook – "Lov na tihog ubojicu" i Instagram – "Lov na tihog ubojicu" gdje redovno možete pronaći savjete kako napraviti pozitivne promjene u svom životu, ali kome i kada se obratiti u slučaju učestalog povišenog arterijskog tlaka", poručuju liječnici iz Hrvatske lige za hipertenziju.

>>VIDEO Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje "KAS" u Sisku poplavljena je nakon pucanja nasipa

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije