Milanović nije došao na Klub SDP-a, a mostovci na sjednicu Odbora. Grbin: 'Odličan početak Sabora'

Hrvatski sabor danas nastavlja sa zasjedanjem, a sjednice dvaju Odbora koje su se trebale održati prije početka sjednice neslavno su završile. Prvo na Odbor za zakonodavstvo jutros nije došao predlagatelj Mostovih zakona Miroslav Šimić, koji je poslije objasnio kako nije došao jer nije dobio poziv na sjednicu. Nakon toga, sjednica Odbora za Ustav prekinuta je u pola rasprave jer je oporba napustila sjednicu zbog odlaska na sjednice klubova zastupnika SDP-a i HNS-a.

Prije napuštanja sjednice Odbor je raspravljao o kažnjavanju zastupnika koji petkom ne dođu na glasovanje, odnosno koji ne budu u zgradi Sabora taj dan.

SDP-ov Tomislav Saucha kritizirao je takav prijedlog, jer, tvrdi, važnije je osigurati prisutnost zastupnika na sjednicama Sabora i odbora, nego na glasovanju.

– Ovim zakonom ne obvezuje se zastupnike da dolaze na sjednice, već jedino da dolaze na glasovanje, što znači da je intencija ovog zakona samo držanje kvoruma – prigovorio je Saucha koji to vidi kao pritisak na demokraciju. Osim toga, budući da zakon predviđa da predsjednik Sabora odlučuje o tome jesu li nedolasci opravdani ili ne, Saucha smatra da zakon daje prvom čovjeku Sabora imperatorske ovlasti.

– Kao da smo u školi pa od ravnatelja tražimo opravdanje. Treba jasnije propisati što je dozvoljeno ili nije, jer predsjednik Sabora izgleda strogo i ja mu se ne bih htio zamjeriti – naglasio je Saucha.

S njime se složio i njegov stranački kolega Peđa Grbin koji je citirao Ustav te podsjetio da on propisuje kako zastupnik ne može biti kažnjen za svoje glasovanje u Saboru, pa se pita kako može biti kažnjen za neglasovanje.

Predsjednik Odbora za Ustav Miroslav Šimić pojasnio je kako je intencija zakona uvesti red u Sabor te kako se oporbi ne oduzima pravo da svoje političko neslaganje s nekim zakonskim prijedlozima pokaže nesudjelovanjem u glasovanju.

– Kažnjavat će se oni koji ne budu u zgradi Sabora, a nemaju opravdanje za to. Oporba i dalje može opstruirati glasovanje ako to želi – naglasio je Šimić. Dodaje i kako je Most želio kažnjavati i nedolaske na sjednice Odbora i Sabora, međutim, s time se nije složio njihov partner u Vladi, HDZ, pa je nađeno kompromisno rješenje kakvo, naglašava Šimić, postoji i u Europskom parlamentu kao i u parlamentima nekoliko zemalja. Osim toga, dodaje, zakon ide u dva čitanja pa ima dovoljno vremena da se sve nejasnoće na koje je ukazivala oporba, isprave. 

Grbin se žali na Facebooku, Sjednica Kluba SDP-a bez predsjednika stranke

– Prvi radni dan nakon konstituiranja Sabora. Sjednica Odbora za zakonodavstvo odgođena nakon prve točke jer predlagatelji iz Mosta nisu došli na sjednicu. Odličan početak Sabora... – napisao je SDP-ovac Peđa Grbin na Facebooku.

Mostovi zastupnici nisu jedini koji se nisu pojavili ujutro u Saboru, na sjednicu Kluba SDP-a nije došao još uvijek aktualni predsjednik stranke Zoran Milanović.

Sabor: Slonjšak još jedan mandat

Hrvatski sabor u ponedjeljak je jednoglasno, na još jedan osmogodišnji mandat, imenovao Anku Slonjšak pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, za to imenovanje izjasnilo se svih 111 nazočnih zastupnika.

Slonjšak (43) diplomirana ekonomistica, prvi put je pravobraniteljicom imenovana 2008. godine i od tada je, i po ocjeni i vladajućih i oporbe, napravila "izuzetne" rezultate u promicanju prava osoba s invaliditetom, njihovu uključivanju u svakodnevni život, rušenju predrasuda prema tim osobama.

Oporba je prozvala tehničku Vladu, ali i saborsku većinu da su se prekasno uključili u postupak imenovanja pravobraniteljice. Činjenica je da je Slonjšak mandat istekao 30. svibnja, njenim zamjenicima istječe danas, a Vlada se u tu "priču" uključila tek koncem ožujka, podsjetio je Goran Beus Richembergh, prozivajući vladajuće da su sustav pravobraniteljstva doveli "do pucanja".

"Da danas ne glasujemo o imenovanju, Hrvatska bi ostala bez instituta pravobraniteljice", ustvrdio je Beus i zatražio od resorne ministrice socijalne politike i mladih Bernardice Juretić da se u Vladino ime ispriča zbog toga.

Juretić je to učinila, te istaknula da "smo još uvijek u terminu", odnosno da će pravobraniteljica od utorka biti na funkciji i da Ured neće ostati bez čelnika.

Ministrica je Sabor izvijestila da je Vlada objavila javni poziv za prijavu kandidata za pravobraniteljicu i da je zaprimljeno pet prijava. S obzirom na kompetencije i dosadašnje iskustvo u zaštiti osoba s invaliditetom te ocjene njene motivacije za daljnje djelovanje, Slonjšak u najvećoj mjeri odgovara dužnosti pravobraniteljice, rekla je ministrica Juretić.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner 'lopticu odgovornosti' za neimenovanje pravobraniteljice, prebacio je u oporbeno dvorište. Oporba je na saborskom Predsjedništvu odbila prijedlog da se održi još jedna saborska sjednica i da na njoj bude imenovanje, rekao je Reiner.

Ne može se oporba okrivljavati za nešto što pozicija nije napravila, to je minimum koji je treba poštovati, uzvratila mu je Vesna Pusić (HNS).

Zakonski, pravobraniteljica ima širok djelokrug rada, štiti i promiče prava i interese osoba s invaliditetom, predlaže mjere za izgradnju cjelovitog sustava njihove zaštite, predlaže mjere za unapređenje kvalitete njihova življenja.

Pravobraniteljica sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa koji se odnose na prava osoba s invaliditetom, a jednom godišnje Saboru podnosi izvješće o svom radu.

Deset točaka

Hrvatski sabor u ponedjeljak je svoj dnevni red dopunio s deset novih točaka, među kojima je i predstavljanje Vlade mandatara Andreja Plenkovića (HDZ) i glasovanje o povjerenju Vladi.

U dnevni je red, po hitnom postupku, uvršten prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji su zajednički predložili HDZ i Most, a kojim se predlaže da se proračunska izdvajanja za rad stranka definiraju u skladu s prihodima, a ne rashodima.

Hitnosti se oštro usprotivio Goran Beus Richembergh (HNS) tumačeći da nisu stečeni poslovnički uvjeti za to, ali i da još više od toga zabrinjava što je blokirano trenutno provođenje postojećeg zakona već više od pet mjeseci.

Predloženim izmjenama otvara se rasprava hoće li se stranke otvoriti većem riziku korupcije ili ne, zakon zaslužuje temeljitu javnu raspravu i treba ići u redovnu proceduru, rekao je Beus.

Ipak, glasovanjem je potvrđena hitna procedura za taj zakon.

Sabor je u redovnu proceduru, dakle u dva čitanja, uvrstio još šest Mostovih zakona. Radi se o dopunama Zakona o HRT-u, izmjenama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, dopunama Zakona o lokalnim izborima, izmjenama Ovršnog zakona, dopuna Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, izmjenama Zakona o HNB-u.

>> Most uskoro mijenja i Zakon o sukobu interesa

>> Petrov: Sabor će raditi i u petak i u subotu i ponedjeljak