Slavonija je 'dobila' poprilično kiše koja će malo odgoditi početak proljetne sjetve. Trebalo se, naime, već startati sa šećernom repom, no tla su još jako mokra – kaže Mato Brlošić, član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ističući kako bi, kad se bude moglo u njive, trebala napraviti i druga prihrana ozimih kultura.
Na njima nikad manje gnojiva nije korišteno nego jesanas, objašnjava, što se moglo 'zahvaliti' astronomskim cijenama inputa. No proljetna bi sjetva, kad se sve zbroji i oduzme, ove godine trebala biti 10-ak posto jeftinija nego prije godinu dana. Cijene gnojiva su konačno krenule na dolje. Cijena im je pala za 30% u odnosu na lanjsku godinu. I cijene plavog dizela su nešto niže, objašnjava Brlošić. No mala je to utjeha zna li se da su cijene uskladištenih žitarica, s kojima je dio poljoprivrednika mislio kompenzirati novu sjetvu, pale puno više od mogućih ušteda.
– Sjeme je pak skuplje 15-ak posto, zaštitna sredstva su također u blagom rastu, pa se mnogi pitaju isplati li im se i koliko ulagati u novu sjetvu – napominje Brlošić. Pritom sigurno ne pomaže ni činjenica da neke kompanije već sad za budući urod na neviđeno nude oko 10 centa manje po kilogramu pšenice nego je to bilo prije godinu dana. Iako nitko ne može predvidjeti što će se još do srpnja dogoditi u nas i u svijetu, suša, poplave i druge kataklizme ili nova rekordna proizvodnja - to znači da bi ratari za srpanjsku pšenicu treće klase dobili 4-5 tisuća kuna manje (530,89 - 663,61 euro) po hektaru u odnosu na lani. Sada im se, naime, nudi 215 eura za tonu pšenice, a lani je cijena išla i do 2,40 kn/kg, objašnjava Brlošić.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kaže kako je ova godina za poljoprivrednike stabilnija. Dovoljno je i sjemena i mineralnih gnojiva, kojih je cijena pala više od 30% kao rezultat drastično niže cijene plina, a iz Petrokemije su kazali kako neće biti problema s opskrbom. Urod se ove godine može očekivati s oko 400.000 ratarskih površina, kao i lani. Povećan je interse za suncokretom, no najzastupljeniji i dalje će biti kukuruz, koji je lani podbacio za oko 500 tisuća tona u odnosu na prosjek, no lani je imao dobru cijenu koja je očito i dalje dobra motivacija za poljoprivrednike. – Procjena je da će se kukuruz sijati na oko 270 tisuća hektara, suncokret na 55 do 60 tisuća, kao i lani, a soja na 85 do 90 tisuća hektara. U sjemenskoj smo proizvodnji soje među vodećim zemljama u EU. Kriza u svijetu i Europi, kao i rast otkupnih cijena utjecali su na povećanje površina pod ratarskih kulturama – kaže Majdak.
Padaju, doznajemo, samo površine pod uljanom repicom zbog sve manje raspoloživih zaštitnih sredstava, te šećerne repe, koja zahtijeva puno više znanja i ulaganja od kukuruza, a lani je bila zasijana na oko 9000 hektara. Zbog toga će se, tvrdi, Majdak ići i s proljetnim paketom dodatnih potpora za proizvođače, koji imaju u planu oko 8100 hektara u RH te oko 1200 ha ugovorene proizvodnje iz Mađarske i Slovenije.
– U pripremi je Vladn proljetni paket mjera od više od 26 milijuna eura koje će biti usmjerene na stočarsku i biljnu proizvodnju – svih sektora u stočarstvu, a u biljnom sjemenarstvo, šećerna repa i voće i povrće na otvorenom i u zatvorenom – objašnjava Majdak. U sklopu jesenskog paketa, ovih je dana pak raspisan natječaj za više od 19,9 milijuna eura vrijedne mjere potpore za prerađivače za dodatne troškove nastale zbog iznimno velikih povećanja cijena prirodnog plina i električne energije, a do kraja ovog kvartala poljoprivrednicima će se isplatiti i preostalih 33 milijuna eura za mjeru 22 te dvije trećine preostalog dijela naknade id 13 milijuna eura za izgubljenu dobit od suše.
VIDEO Objavljujemo cijelu tablicu Vladinog paketa mjera: Ovo su zamrznute cijene ulja, mlijeka, mesa...