Kad bi se ovoga trena zaustavilo iseljavanje iz Hrvatske, a stopa fertiliteta povećala s 1,5 na 2,1, tek 2090. godine zaustavio bi se pad stanovništva! Istaknuo je to dr. sc. Tomislav Belić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta na konferenciji "Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva" u Prelogu.
Analizirajući aktualnu demografsku sliku u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, dr. Belić je istaknuo da se u desetak godina, između dva posljednja popisa stanovništva, u regiji Sjeverna Hrvatska broj stanovnika smanjio za 50.000 (oko 400.000 u cijeloj državi), s time da se 29.000 iselilo, a ostalo je rezultat negativnog prirodnog prirasta. Regija Sjeverna Hrvatska ima oko pola milijuna stanovnika, a u samo jednoj jedinici lokalne samouprave od njih 110 zabilježen je porast ukupnog broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Riječ je o općini Orehovica u Međimurskoj županiji, prvoj u Hrvatskoj u kojoj je romska nacionalna manjina dobila, zasad nekonzumirano, pravo na dvojezične ploče jer čine više od 33 posto stanovništva.
– Šest jedinica lokalne samouprave zabilježilo je prirodni porast broja stanovnika. To su Pribislavec, Orehovica, Nedelišće, Čakovec, Mala Subotica i Petrijanec, u kojima imamo značajan udjel romskog stanovništva – kazao je. Međimurska županija ima stopu fertilitetu 1,76, što se često ističe kao najbolji rezultat u Hrvatskoj.
– No, sve ispod stope od 2,1 nije dobro. Ono čemu trebamo težiti jest generacijska obnova. Tu stopu od 2,1 nismo u Hrvatskoj imali od 1968. godine, dakle više od pola stoljeća u generacijskom smo minusu – istaknuo je dr. Belić. Zanimljivo je, dodao je, da je 2021. fertilitet u cijeloj Hrvatskoj značajno porastao, s 1,5 na 1,62.
– Čini se mala razlika, ali nije. No, već 2022. fertilitet je opet pao. Zašto je do toga došlo, to će se još morati istražiti – rekao je dr. Belić.
VEZANI ČLANCI:
Konferenciju je organizirao Središnji ured za demografiju i mlade u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Jedna od demografskih mjera koje stoje na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave novčane su potpore za djecu. U ovoj godini te naknade za općine iznose prosječno 472 eura za prvo dijete, 596 za drugo i 892 za treće, a u gradovima 430, 589 i 1098 eura.
Prema podacima koje je prikupio Središnji državni ured, rekorderi po visini naknada za prvo dijete su općina Sali sa 7963 eura i grad Otočac s 1990 eura. Za drugo dijete najviše među gradovima daje Imotski, 2654 eura, a za treće i četvrto Stari Grad s 9290 eura. Od općina za treće dijete najviše daje Lovreć, 9290 eura, a za četvrto Vir s 12.471 euro. Vir za peto i svako sljedeće dijete roditeljima isplaćuje čak 25.482 eura! Načelnik Vira Marino Radović pohvalio se da je broj djece u vrtiću porastao s pet na tridesetak, a broj učenika s deset na 170. Općina Vir lani je isplatila nešto više od 70.000 eura novčanih potpora za djecu.
VIDEO Plenković smijenio Davora Filipovića i Juricu Lovrinčevića
Bitno da su barem kajtazijevi zadovoljni.