Slavonci nisu previše zabrinuti zbog toplog vremena zadnjih mjesec dana iako to nije najidealnije vrijeme za sazrijevanje, poglavito kulena, šunke i slanine koji su još uvijek u pušnicama na dimu. Za ove slavonske delicije bilo bi daleko povoljnije da je pravo zimsko vrijeme, hladno osjetno ispod ništice i s hladnim vjetrom kao što je i red za siječanj, ali Slavonci imaju recept kako kulenu pomoći i kada se vrijeme poigra pa zatopli kada bi trebalo biti hladno. - Svaki dan pregledavam meso u pušnici i nisam zamijetio bilo što, što bi ukazivalo na opasnost.
Važno je da u pušnici zrak cirkulira i kada je toplije, kao ovih dana, dobro je uključiti ventilator i dimiti hladnim dimom koji ne smije prijeći 17 ili 18 stupnjeva i, naravno, ne smije biti direktne vatre. Preko dana je 7 stupnjeva, ali noću zahladi do nule ili čak ispod ništice što je povoljno i ne ugrožava prerađevine. Mi smo tu okruženi hrastovim šumama pa dimimo najviše hrastovinom kako su radili naši djedovi i toga se držimo. Važno je da drvo bude tvrdo i suho. Opasnost prijeti kulenu i šunki, a ostali proizvodi nisu toliko ugroženi - kaže Đuka Cvitić iz Donjeg Novog Sela koji u pušnici ima 25 kulenova i četiri šunke. Josip Knežević iz Gradišta, također je od oca i djeda naučio kako sačuvati kulen i šunku od toplog vremena. - Svaki drugi dan dimim bijelim drvetom jasenom i povremeno uključim ventilator kako bih izazvao strujanje zraka, ako nema vjetra. Prije dva tjedna sam kulene, šunke i slanine objesio u pušnicu nakon što su tri tjedna proveli u salamuri. Sada je najvažnije strujanje zraka i ravnomjerni bijeli dim.
Moj susjed je prije nekoliko dana morao baciti šunke, rebra i slaninu jer je posuda sa salamurom bila na toplom - kaže Josip Knežević u čijoj je pušnici 10-tak kulenova i osam šunki. I za salamuru, ako je toplo vrijeme, Slavonci imaju lijeka - nepune nekoliko boca vodom i zamrznu ih u zamrzivaču pa ih urone u salamuru gdje nasoljene šunke i slanine sazrijevaju prije stavljanja u pušnicu.