Odvjetnice Jadranka Sloković i dr. sc. Sandra Marković podnijele su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 44.a Zakona o sudovima koji propisuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda. Ocjenu iste odredbe već je tražio Dario Juričan i prekjučer je u medije “iscurio” nacrt odluke prema kojem sporna odredba nije protuustavna. Odvjetnice smatraju da je Državnom sudbenom vijeću na neustavan način kroz zakon proširena Ustavom određena nadležnost time što je uveden u postupak izbora predsjednika VS-a.
Ako se ulazi u ovlasti predsjednika države, onda bi trebalo mijenjati ustavnu odredbu koja normira izbor predsjednika VS-a pa u nju dodati “u skladu sa zakonom”. Banalno je aktualno zakonsko rješenje pravdati s preporukom GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe, jer ono probija ustavni okvir. U Ustavu se navodi “ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustroj sudova i postupak pred sudovima uređuje se zakonom”, te je na sličan način u desetinama ustavnih odredbi pri uređenju neke materije dodano “uređuje se zakonom”. Toga kod izbora predsjednika VS-a nema, pa zato po njima nije moguća zakonska razrada ustavne ovlasti predsjednika države.
>> VIDEO Milanović o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda
Odvjetnice drže da je zato jedino ograničenje koje predsjednik ima, uvjeti za izbor predsjednika VS-a koje predviđa zakon, poput pravničkog obrazovanja i radnog staža. To što se od predsjednika traži da zatraži mišljenje Opće sjednice VS-a i saborskog odbora, suprotno je Ustavu i suptilni način pritiska na predsjednika RH. Njemu je dana uloga ovlaštenog predlagatelja zbog njegove izvanstranačke pozicije upravo kako bi predložio čelnika pravosudne vlasti koji bi morao biti neovisan o politici.
Odvjetnice se pozivaju i na stajališta Ustavnog suda koji je 2000. rušio proširenje nadležnosti DSV-a na izbor predsjednika sudova jer za to nije bilo ustavne ovlasti. U predmetu iz 2001. istaknuto je da je način izbora predsjednika VS-a uređen Ustavom, dok predsjednici drugih sudova nisu ustavnopravna institucija. Predsjednika VS-a može razriješiti samo Hrvatski sabor u istom postupku u kojem je izabran (na prijedlog predsjednika RH, uz spomenuta prethodna mišljenja), dok ostale čelnike sudova razrješuje ministar pravosuđa.
U predmetu iz 2010. Ustavni sud tumači da je nadležnost DSV-a moguće urediti zakonom “ali samo u vezi onih ovlasti koje su DSV-u eksplicitno dane Ustavom”. Odvjetnice su se pozvale i na spor koji je nastao u vrhu francuske vlasti, a koji je tamošnji Državni savjet riješio u korist predsjednika države pozivajući se na pravni princip “nitko ne može biti prisiljen na nemoguće”. Zakon o sudovima uveo je javni poziv ne određujući koliko se puta taj poziv ponavlja, ni tko će i na čiji zahtjev održani poziv poništiti. A zahtjev predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića predsjedniku Milanoviću da dopuni prijedlog, “u situaciji kada je zakonski uvjet javnog poziva izvršen, ali nije poništen, predstavlja nemoguć zahtjev”.
ratna profiterka sloković....