– Trend zatopljenja je jasan, ekstremi su sve češći i žešći. Na to moramo biti spremni i ubuduće. Ne može se tvrditi, ali velika je vjerojatnost da će i ova zima, pa i proljeće, biti topliji od prosjeka. Nisam protiv novih hotela, ali nađimo mjeru. Jedan od najgorih scenarija slijedi ako istim tempom nastavimo s betonizacijom i sječom šuma. Nisam protiv novih hotela, ali mjera se mora naći – poručio je na Danima turizma u Opatiji, na panelu ''Kamo putuje hrvatski turizam? Hoćemo li opušteno prema jugu ili odvažno prema Velebitu?'' meteorolog Zoran Vakula.
Klimatske promjene tema su koja sve više zaokuplja i stranu i domaću turističku javnost. Porast broja turista u svijetu podudara se s porastom porastom temperature, a u proteklih 20 godina samo su zemlje Europske unije zbog vremenskih ekstrema imale 500 milijardi dolara ekonomskih izdataka i čak 150.000 izgubljenih života. Ubuduće, čulo se na panelu, problemi tek čekaju sve koji se ne počnu pripremati na nadolazeće klimatske izazove. Izazovi u različitim zemljama imaju svoje specifičnosti, a razliku pravi kako se koja postavi. Andaluzija već ima strateški plan kako se nositi s klimatskim promjenama.
– Turizam je ovisan o vremenskim prilikama i promjene, odnosno prilagodba, neminovni su. Kuda naš turizam ide, prema jugu ili sjeveru? Rekla bih, u oba smjera. Za očekivati je da će se ubuduće sezona u primorju sve više produžavati, dok će se pritisak tijekom srpnja i kolovoza smanjivati. Istodobno, na kontinentu i planinskim područjima turistička potražnja će se povećavati – očekuje Izidora Marković Vukadin, viša znanstvena suradnica na Institutu za turizam, koja je naglasila i kako mjere za hvatanje ukoštac s klimatskim promjenama ne mogu biti iste za Velebit i dolinu Neretve ili Plitvice i Kopački rit. – Ali, rješenja postoje i brojna su. Neka su jednostavna i jeftina, neka skupa i kompliciranja. Za početak važna je edukacija. Recimo, boriti se protiv klimatskih promjena možemo i tako da se prilikom izgradnje šetnica odmah posadi drvored sa stablima otpornim na jake vjetrove. Također, ulice se može zakriliti jeftinim membranama. Također, turizam na tu vrstu izazova može odgovoriti odgovarajućom infrastrukturom za sportske sadržaje, didaktičkim farmama na OPG-ovima, raznim radionicama... Ili, recimo, šoping-turizmom koji iz nepoznatih razloga prilično ignoriramo – kazala je I. Marković, koja očekuje da nakon izlaska iz COVID-krize budu češći razgovori i upiti na temu klimatskih izazova.
VEZANI ČLANCI:
Inače, posljednje istraživanje Europske putničke komisije (ETC) o namjerama putovanja turista pokazuje da će Europljani u sljedećem razdoblju putovanja i destinacije uvelike birati na temelju ugodne i stabilne klime. – Moć klimatskih promjena je neupitna, kao i njihov utjecaj na stabilnost turističke industrije, pa tako i na hrvatski turizam. To je, među ostalim, dokazalo i ETC istraživanje kojim je utvrđeno da je većina ispitanika na neki način promijenila svoje ponašanje prilikom putovanja i to upravo zbog klimatskih ekstrema slijedom čega češće prate vremenske prognoze. Izbjegavaju destinacije gdje temperature dostižu visoke vrijednosti te namjerno biraju odredišta s blagom klimom. U skladu s time, jako mi je drago što na ovogodišnjem DHT-u imamo priliku čuti konkretne odgovore i rješenja kojima svi skupa možemo oblikovati zeleniju budućnost našeg sektora te ostvariti ciljeve održivog turizma – poručio je u Opatiji Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
>>FOTO Evo po čemu je Hrvatska najpoznatija u svijetu>>
Vakula što pleše pred kamerama i lupa nebuloze, nije mu lako, treba to dobro platiti, a najbolje bi bilo da štrajkaju da izbore svoja prava.