Anku Mrak-Taritaš, čelnicu Građansko-liberalnog saveza GLAS, najmlađe parlamentarne političke stranke, čeka vatreno krštenje ove jeseni. O tome koji su prvi potezi njezine stranke, zašto se i dalje bavimo ustašama i partizanima, ide li u utrku za Pantovčak... razgovarali smo na bivšem Trgu maršala Tita, danas Trgu Republike Hrvatske.
Izglasana je promjena imena Trga maršala Tita. Koliko je danas, zbog toga, građanima Zagreba bolje?
Tu je bila riječ o jednoj ideološko-interesnoj trgovini i gospođa Bruna Esih i gospodin Zlatko Hasanbegović mogu reći da su sto posto ispunili svoj predizborni program jer u kampanji ni o čemu drugom nisu ni govorili. No Zagrepčani i dalje imaju problem s otpadom, prometnim gužvama, problem s upisima u vrtiće i što im djeca idu u škole u, nekim dijelovima, u tri smjene. Nismo napravili ništa suštinski.
Već danima u Zagrebu se bavimo ideologijom. Počelo je s ovim trgom, a nastavilo se s najavama o postavljanju biste Ive Lole Ribara, bistama sedam sekretara SKOJ-a, a slušamo i o prijetnjama promjene imena Masarykove ulice?
Pitanje je gdje je tome kraj. Bavimo se stvarima od kojih nikome neće biti bolje, nitko neće živjeti kvalitetnije niti će se bolje osjećati. Bavimo se stvarima koje su nevažne. Da se ne bismo morali baviti važnim stvarima. Suštinski je problem u Zagrebu otpad. Plaćamo ga previše, a ne funkcionira i svi smo se na to naučili, kao da je to potpuno normalno, dok se i na lokalnoj i na državnoj razini bavimo ideološkim temama.
Kako uvijek završimo na ustašama i partizanima?
Tako što je prostor ispražnjen od ozbiljnog političkog sadržaja i stvarnih problema, a očito to nekome odgovara. Pogledajte samo tu ploču u Jasenovcu. Pa mi ne raspravljamo o imenima koja se nalaze na toj ploči, a riječ je o ljudima koji bi danas bili 50-godišnjaci i koji su stradali u času kada je život bio pred njima. Je li pozdrav “za dom spremni” bio ustaški? Jest, to nitko ne može osporiti. Pa pokažite pijetet prema ljudima koji su gradili svoju budućnost, budućnost svojih obitelji u ovoj zemlji. Taj pozdrav vrijeđa spomen na te ljude.
Kaže predsjednica da je to starohrvatski pozdrav?
Pa onda ćemo se vratiti do svastike i do toga kada se prvi put pojavila. Nitko ne dvoji da je “za dom spremni” ustaški pozdrav, kao što je činjenica da je Tito bio na čelu antifašističkog pokreta koji je pobjednik u Drugom svjetskom ratu. Nismo imali tri grupe antifašista, jedne konzervativne, jedne liberalne, jedne komunističke. Imali smo jednu jedinu i to je naša povijest i to je naša činjenica. Ostavimo povjesničarima da se bave poviješću i idemo se mi baviti onim što može omogućiti bolju budućnost.
Kako uopće komentirate tu predsjedničinu izjavu?
To predsjednica jedne države ne izjavljuje. Kad ste u kampanji, onda nastojite svoje biračko tijelo animirati, izvući van. Kad ste predsjednica jedne države, onda ste, kako ona i sama kaže, predsjednica svih Hrvatica, Hrvata i svih građana te države i to morate shvatiti. Biti predsjednik države je odgovornost. Svaki je posao odgovornost.
Kako se ta izjava uklapa u priču o zajedništvu koju predsjednica propagira?
Ne uklapa se, ali to je taj problem u politici. Mogu ja vama nešto pričati jednom, dva puta, pa i treći put. Četvrti me put više nećete slušati ako ja svojim postupcima i radom radim nešto drugo.
Mislite li da je predsjednica time zapečatila šanse za drugi mandat ili da bi joj takva retorika baš mogla dati vjetar u leđa?
Mislim da nije zapečatila svoje šanse za drugi mandat. Do izbora ima još vremena, a mi svi jako kratko pamtimo. U jesen zaboravimo što je bilo na proljeće. Najave za predsjedničke izbore su različite, neka imena već se vrte i vidjet ćemo što će tu sve biti i u kojem će to smjeru ići. Očekujem da predsjednica ide u drugi mandat i da u jednom trenutku ta retorika bude još oštrija nego je što bila sada.
I vas se spominjalo u kombinacijama kao potencijalnu kandidatkinju za Pantovčak?
Ja sam uvijek koncentrirana na ono što je u tom trenutku, na ono što je najvažnije. Sada sam koncentrirana na to da smo krenuli s novom strankom i želimo pokazati da u Hrvatskoj postoji stranka za koju ljudi koji su razočarani i ne idu na izbore mogu glasati, da postoji stranka koja istinski i dosljedno zastupa građanske i liberalne vrijednosti.
Niste mi ništa demantirali?
Naučila sam se da ne govorim ne, da uvijek malo ostavim odškrinuta vrata, ali jako malo. Meni su ti izbori apsolutno jako daleko. Ali uvijek postoji nekakva mala šansa i nikad u životu ne treba reći nikad. Svaki put kad tvrdo kažete ne, život vas demantira. Neću da me u ovome život demantira.
Osnovali ste Glas, to je potpuno novi početak nakon vrlo teškog i turbulentnog razdoblja. Ide jesen, Sabor počinje s radom. Koji će biti prvi potezi Glasa?
Da, zaista smo prošli jedno turbulentno razdoblje. Kad gledam unazad, imam osjećaj da se to sve događalo prije deset godina. Sad je to sve iza nas. Glas je parlamentarna stranka, imamo svoj klub i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imamo vijećnike po općinama i gradovima, gradskim četvrtima, imamo i europarlamentarca. S jedne strane ništa ne dolazi samo po sebi. Imamo veliku odgovornost, moramo se ozbiljno pripremiti za teme koje će doći u Saboru.
I što pripremate?
Ključna je tema porezna stabilnost. Vlada uvodi novi porez, a ja bih voljela čuti da ćemo porezno rasteretiti plaće naših građana, rasteretiti rad. Rješenje mora biti sustavno. Treba vidjeti koje sve parafiskalne namete imamo i koje možemo maknuti da bismo rasteretili gospodarstvo. S druge strane, ako stalno govorimo da je obrazovanje važno, ako govorimo da je ostanak mladih važan, onda moramo rasteretiti stipendije jer imamo slučajeve da roditelji vraćaju stipendije jer su porezno preopterećene. Moramo ponuditi pametan sustav poreza koji jamči poreznu stabilnost. To je jedan od razloga zašto mladi odlaze, zbog čega ne vide nekakvu budućnost. Jedna od novina koju ima Glas Programsko je vijeće kao nacionalno stranačko tijelo koje će činiti stručnjaci koji nisu u strankama, koji su iz udruga civilnog društva ali i koji mogu biti članovi neke druge stranke. Važna nam je i tema stvarne decentralizacije jer ovo što trenutačno imamo fikcija je lokalne samouprave koja više sliči na klijentelističku mrežu.
Zašto ste protiv poreza na nekretnine i što mislite hoće li ga Vlada uvesti?
Mislim da neće jer je to ludost. Nismo spremni za to. Nemamo evidentirane nekretnine, ne znamo koje se sve nekretnine oporezuju, što je s napuštenim nekretninama, što je s ruševinama. Uz to, 12 jedinica lokalne samouprave do sada nije ni imalo komunalnu naknadu. Kako će oni uvoditi porez na nekretnine? Mi to ništa ne znamo. Slovenija se 10 godina pripremala za uvođenje tog poreza i dobila dva milijuna žalbi na rješenje. Na kraju je Ustavni sud zakon proglasio neustavnim. A mi bismo grlom u jagode. Na van to vam izgleda ovako: Hrvati su štedjeli u nekretninama, imaju ih pa ajmo im od toga nešto oduzeti. Zar će ljudi u svojim stanovima biti podstanari? To se ne radi svojim građanima.
Kako gledate na mjeru kupnje nekretnina subvencioniranim kreditima?
Kad uvodite neke mjere, morate imati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Morate mladim obiteljima ponuditi lepezu proizvoda u kojom bi bili i stanovi za kupnju, stanovi za najam… Ovo je samo jedna kratkoročna mjera za koju znamo da za nju ima novca u prvoj godini, a što će biti dogodine nitko ne zna. Dakle, nitko nema sigurnost. Ovi koji kredite dobiju imaju sigurnost prvih pet godina. Mi opet tjeramo mlade u ovisnost o bankama, a znamo kako je ta priča završila.
Je li porezna olakšica za kupnju prve nekretnine, koju smo ukinuli, bolje i pravednije rješenje?
Tu se mjeru olako ukinulo. Ona je trajnija, poštenija za sve. Ova sa subvencioniranim kreditima bit će za grupu od tisuću ljudi i bojim se da će to opet biti za grupu onih koji mogu, koji imaju ekonomske uvjete, koji su kreditno sposobni. Naravno, svaku mjeru koja će mladima olakšati ja podržavam, ali bih doista voljela vidjeti tu jednu lepezu, sustav, stanove za najam. Država s gradovima može graditi stanove za najam. Takvu politiku stanovanja ima Beč. Mislim i da država i dalje treba graditi POS, ali da naglasak treba biti na stavovima za najam.
Glas traži i reviziju Vatikanskih ugovora. To je vrlo kompleksno pitanje. Na što točno mislite?
Hrvatska je jedina od svih 28 zemalja EU koja ima tu vrstu ugovora. Trebamo jasno reći da je Hrvatska sekularna država i Vatikanski ugovori moraju biti svedeni na mjeru koja ne ugrožava sekularnost države. Mišljenja smo da je došlo vrijeme da se otvori javna rasprava o reviziji Vatikanskih ugovora, da se sadržaj tih ugovora dovede u okvire kakvi postoje u drugim europskim zemljama. Mislim da i Hrvatska i Sveta Stolica imaju interes da se ugovori revidiraju i da hrvatski građani nemaju stalno strepnju hoće li im crkvena hijerarhija svako malo propisivati što je dobro, a što nije. Katolička crkva treba biti jednakopravna i u istoj poziciji prema državi kao i druge vjerske zajednice, a ne ponašati se kao politički akter jer to je zloporaba njezina poslanja.
Prošla su dva mjeseca od dramatičnog ulaska HNS-a u Vladu i vašeg izlaska iz te stranke. Kako vam danas to sve skupa izgleda?
HNS je koalicijski partner HDZ-u. Svjetonazorski, HNS je bio na jednoj strani, HDZ na drugoj. HDZ se promijenio nije, a HNS mu je pristao biti koalicijski partner. Dvije teme HNS navodi kao sebi bitne – ploču u Jasenovcu i reformu obrazovanja. Zbog ploče obavljene se noćne seanse u HDZ-u i sada je premještena u Novsku. To je kao da odlučite da ploča s nacističkim obilježjem nije primjerena u Dachau, ali u Münchenu vam ne smeta. Na žalost, Vlada je ovim potezom legalizirala ustaški pozdrav. Što se tiče reforme obrazovanja, sada čujemo da će navodno premijer koji je ujedno i predsjednik HDZ-a biti na čelu Stručnog povjerenstva, iako je uvjet za koaliciju bio depolitizacija obrazovanja. Budući da predsjednica kaže da je to u redu jer on ima dvoje djece, ne bi me čudio prijedlog da na čelu Stručnog povjerenstva bude ili ministar koji ima najviše djece ili član Povjerenstva s najviše djece. Tu nije nastao samo šum u komunikaciji, nego kaos. Osim toga, ministrica i predsjednica povjerenstva gostuju u emisiji u kojoj se ni u čemu ne slažu. Kad ulazite u koaliciju, morate ući na određenoj platformi. Evidentno je da su ploča HOS-a i kurikularna reforma bile samo izlika za koaliciju. Nisam dobar prognostičar, ali očekujem da će ova koalicija uredno trajati i da će mlađi partner biti spreman od nekih svari i odstupiti. Iako, nije ni bilo puno stvari koje su bile uvjetovane.
Ima li budućnost taj mlađi partner?
Za mene je HNS kakav ja poznajem i u kojem sam ja bila umro u trenutku kada je na Središnjem odboru stranke 75 posto ljudi glasalo za koaliciju HNS-a i HDZ-a. Ako i ima budućnost, onda je to neki drugi HNS.
Biraju novog predsjednika. Opet se spominje povratak Ivana Vrdoljaka na čelo stranke?
Sve je moguće. Sretno im bilo.
Prostor na centru postoji. Vidite li tu svoju šansu?
Prostor na centru još nije zauzet i mi tu definitivno vidimo svoju šansu i mogućnost. No, ništa se u životu ne događa samo po sebi. Ako želite nešto učiniti, morate graditi ciglu po ciglu. Morate imati članstvo, biti na području cijele Hrvatske, imati jasne stavove, jasne prijedloge i ljudi moraju vjerovati da, kad nešto kažete, to možete i napraviti. To je definitivno naša prednost. Evo, maloprije mi je jedna gospođa prišla i pružila mi ruku, kako je kazala, zbog dosljednosti.
I vama su se “izvlačile” afere. Zadnji je slučaj priča o obnovi vašeg stana za koji ste, navodno, ostali dužni novac. Što je u toj priči istina?
U kampanji se spominjao niz stvari. Cijelo vrijeme dobivala sam po bubrezima. Istina je da sam tu priču sa stanom loše objasnila jer se sve dogodilo nakon onog turbulentnog tjedna, drugog kruga izbora i svih događaja u HNS-u te drugi dan nakon što sam glasala protiv ove Vlade. Obnova tog stana od 86 kvadrata znatno je manja od one koja se spominjala i mogu samo kazati da je moj suprug angažirao odvjetnika koji će to sve sada regulirati. Nema šanse da je riječ o iznosu koji se spominje. Ugovor je bio na 350 tisuća kuna i veći dio bio je podmiren još dok je trajala obnova stana. Za mene je ta priča završena.
Koga Glas vidi kao potencijalne partnere na tom centru?
Netko tko je nama vrlo blizak je stranka Pametno. Napravili su odličan rezultat u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji i malo im je nedostajalo za osvajanje mandata na zadnjim parlamentarnim izborima u prvoj izbornoj jedinici. Oni su nam bliski svojim idejama i programima.
Razgovara li se već?
Razgovarali smo i razgovarat ćemo i dalje. Kao i sa svim strankama i pojedincima koji su nam bliski.
Što je sa SDP-om?
Nećemo zatvoriti vrata nikome, ali nećemo ništa uklesati u kamen. Želimo biti svoji, kakvi jesmo i biti ravnopravni partneri, da nas se percipira sa svojim idejama i stavovima. Svjetonazorski smo bliži SDP-u, ali to ne znači da smo automatski njihov pripadak.
Ima li Andrej Plenković danas uopće oporbu?
Bojim se, a to i sve ankete pokazuju, da prave oporbe nema. Mi moramo biti prava oporba. Moramo otvarati prave teme i maknuti fokus od ideologije, čime se zagađuje prostor, tražiti da raspravljamo o stvarnim životnim temama. Znamo li koju politiku ova Vlada vodi, što želi biti rezultat ove zemlje na kraju mandata? Ja to ne vidim. Meni se ovo čini kao mandat u kojem se ne želi ići u reforme jer to može biti problem. Politika – ne talasaj! Premijer mora preuzeti odgovornost. Biti premijer je odgovornost.
gunjanka di su pare