Nakon Slovenije, i Mađarska blokira zahtjev naše zemlje za ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u kojoj se nalazi 35 najrazvijenijih zemalja svijeta i za čije smo se članstvo više godina pripremali.
Početkom godine, nakon odluke o novom krugu proširenja članica, organizaciji smo uputili pismo o namjeri pridruživanja. Da prepreka ne bi trebalo biti, potvrđeno je i premijeru Andreju Plenkoviću početkom godine u Davosu.
Prepreke: granica i investicije
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas je u službenom posjetu Budimpešti gdje će se sastati s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom i predsjednikom Jánosom Áderom i gdje će jedna od tema sigurno biti i mađarska blokada. Ulazak u OECD bio je jedan od važnih prioriteta naše vanjske politike. Slovenija je odbila naš zahtjev za članstvom zbog neriješenog graničnog spora, a Mađarska zbog stanja s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj i našeg odnosa prema predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernádiju.
Prošli je tjedan nakon mađarske odbijenice bila iznenađena i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te rekla da će se problem riješiti u bilateralnim odnosima s Mađarskom. Potvrdila je i kako kroz članstvo u OECD-u možemo snažnije promicati naše gospodarske interese, zbog čega će se ustrajati u ulasku u tu organizaciju. Cilj je organizacije, kao i još 70 zemalja s kojima surađuje, promicanje ekonomskog rasta, blagostanja i održivog razvoja. Osnovana je 1960. godine, a članice sudjeluju s oko 63 posto u svjetskom BDP-u, čine tri četvrtine svjetske trgovine, 95 posto službene svjetske razvojne pomoći, gotovo polovicu potrošnje energije i 18 posto svjetskog stanovništva.
Ispunjavamo kriterije
– Kako OECD okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, Hrvatskoj bi svakako odgovarala pripadnost u tom elitnom klubu. Članstvo definitivno utječe na investicijsku i poslovnu klimu, a time i na kreditni rejting – komentira Anja Tkalčević, predavačica na ZŠEM-u.
Tri su glavna kriterija za članstvo u OECD-u – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija te da je BDP po glavi stanovnika barem jednako visok onome najsiromašnije članice OECD-a. Hrvatska te kriterije ispunjava, a ni prema BDP-u ne bismo bili najsiromašnija članica. Osim toga, unutar organizacije su i članice koje imaju velike demokratske deficite i probleme poštivanja ljudskih prava, kao i probleme korupcije.
Jos nismo culi koje su to konkretne prednosti uclanjena osim "promicanja" necega sto ionako u danasnje vrijeme mozemo kroz npr. institucije EU. Kako su tocno zemlje profitirale od uclanjenja? No neovisno o tome, sramotno je ponasanje Madjara, a pogotovo Slovenaca. Granica s OECD-om kao ekonomskom organizacijom nema veze, a situacija s MOL-om je na sudu, dakle Madjari bi htjeli utjecati na pravosudni proces sto nije prihvatljivo - pricekat cemo onda malo na ulazak, a u meduvremenu Hernandija treba uhvatit na prijevaru.