U očekivanju ovogodišnjeg izdanja Greencajt festivala koji će se održati 24. i 25. svibnja u Zagrebu razgovarali smo s potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom. Prilika je to za najavu skore objave sveobuhvatnog izvješća o demografiji i klimatskim promjenama koje detaljno analizira zelenu tranziciju u interakciji sa sve opipljivijim demografskim promjenama, ali i jedinstvenog zelenog festivala.
Upravo će Greencajt u Zagrebu okupiti više od 80 govornika i panelista iz čak 10 zemalja koji će na 30 panela i predavanja pokušati dati odgovor na ključna pitanja iz ESG područja. Među njima će biti i Alessio Terzi, istaknuti stručnjak u području klimatskih promjena, ekonomist pri Europskoj komisiji i autor knjige Growth for good koja je proglašena jednom od najboljih knjiga 2022. godine prema Foreign Affairsu.
Klimatske promjene i uništavanje okoliša predstavljaju sve značajniju prijetnju Europskoj uniji i svijetu. Upravo je zbog toga kreiran Europski zeleni plan kojemu je cilj da Europa postane klimatski neutralnom do 2050. Kako? Koji su ključni naglasci plana?
Radi se uistinu o egzistencijalnoj prijetnji i za Europu i za svijet. Zato je provedba Zelenog plana od kritične važnosti da bismo EU pretvorili u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Trećina od 1,8 bilijuna eura ulaganja iz Plana za oporavak u okviru instrumenta NextGenerationEU i sedmogodišnjeg proračuna Unije bit će namijenjena financiranju Europskog zelenog plana. Moja je zadaća osigurati da nijedna osoba ni regija u tom zahtjevnom procesu ne budu zanemarene. Upravo iz tog razloga samim početkom lipnja izlazim s vrlo sveobuhvatnim izvješćem o demografiji i klimatskim promjenama, koje ekstenzivno analizira zelenu tranziciju u interakciji sa sve opipljivijim demografskim promjenama.
Problema smo, čini se, svjesni, sve se više razgovara o načinima kako našu okolinu, ali i svijet, učiniti održivijim. Posla je jako puno. Koliko je učinjeno do sada?
Svjesnost je apsolutno nužni preduvjet za bilo kakvu konkretnu akciju. U sklopu Zelenog plana donijeli smo već cijeli niz kako zakonodavnih akata tako i inicijativa, no došlo je vrijeme za provedbu, a ne samo za akte na papiru. Dopustit ćete mi da se ovdje ponovno osvrnem na demografiju, jer zeleni plan te suočavanje s klimatskim promjenama najbolji su dokaz u kojoj mjeri naše djelovanje treba imati jasnu međugeneracijsku perspektivu. Promjene o kojima govorimo teško su vidljive na svakodnevnoj bazi, a imaju drastične posljedice kad ih sagledamo iz višegodišnjeg, a kamoli višegeneracijskog ugla. Upravo sam se iz tog razloga i odlučila za izradu izvješća o demografiji i klimatskim promjenama – kako bismo političke inicijative mogli potkrijepiti jasnim znanstvenim analizama.
Možemo li uopće zacrtane ciljeve postići do 2050.? Koji su nužni preduvjeti da bismo to postigli?
Ciljevi koje smo si zacrtali su ambiciozni – želimo imati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, a emisije do 2030. smanjiti za barem 55% u odnosu na 1990. godinu. Činjenica je da nam razne krize kroz koje prolazimo – a posebice energetska kriza koja je posljedica rata u Ukrajini - ne pomažu, no svaka kriza ujedno je i prilika za sve pametnije politike kojima stvaramo nove prilike za inovacije, ulaganja i nova radna mjesta. Moja je zadaća ponovno ona demografska, odnosno osigurati da zelena tranzicija stvori nove prilike za svakoga. Da nitko ne bude zaboravljen, a da se ugroženim građanima pruži neophodna potpora - suzbijanjem nejednakosti i energetskog siromaštva te jačanjem konkurentnosti upravo europskih poduzeća.
Europska komisija u značajnoj mjeri pomaže svim zemljama u kreiranju i provedbi reformi kako bi im olakšala taj proces. Koje su to konkretne mjere?
Mehanizmom za oporavak i otpornost, ključnim instrumentom za europski plan oporavka NextGenerationEU u vrijednosti od 800 milijardi eura, podupire se koordinirano planiranje i financiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture te energetskih projekata i reformi kako bi se ublažile gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, ubrzala zelena i digitalna tranzicija i povećala opća otpornost Unije.
Prije mjesec dana Europska komisija je objavila ažurirane obrasce za državne potpore kako bi pomogla državama članicama u osmišljavanju mjera koje će biti uključene u nacionalne planove za oporavak i otpornost, u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Konkretno, pomaže se državama članicama da osmisle mjere koje će dodatno doprinijeti provedbi Europskog zelenog plana te istodobno pomoći da se okonča ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrza zelena tranzicija kako je utvrđeno u planu REPowerEU.
Zelena transformacija je nužna jer će se čovječanstvo ako do nje ne dođe suočiti s egzistencijalnom prijetnjom, ali percepcija značajnog broja građana, barem u Hrvatskoj, je i da je ona (financijski) skupa. Primjerice, ako je neka tvrtka prisiljena prijeći na poslovanje u skladu s ESG postulatima za koje su ipak potrebna određena financijska ulaganja, postoji opravdana bojazan da će se zbog toga podići i cijena tvrtkinog proizvoda ili usluge. Je li to baš tako, utječe li zelena tranzicija direktno na životni standard građana?
Da, utječe direktno na životni standard građana – ali ne tako kako ste ju opisali, već na bolje. Osigurava smanjenje štetnih emisija, otvaranje radnih mjesta i održivijeg gospodarskog rasta, rješava pitanje energetskog siromaštva, smanjuje ovisnost o vanjskim izvorima energija, te u konačnici poboljšava zdravlje i dobrobit građana. Dodatno je cilj osigurati prelazak na zeleniju mobilnost kojom se omogućuje čist, pristupačan i povoljan prijevoz, čak i u najudaljenijim krajevima. Sve ovo skupa doprinijet će znatno boljem standardu građana. A to je glavni cilj mog rada na području demografije – osigurati bolji i zdraviji život za sve generacije, pa i one koje još nisu rođene svugdje u Europi.
Živimo u svijetu u kojem je energetika iznimno važna tema, a upravo je Hrvatska zemlja fantastičnog geografskog položaja, s puno vode, sunca i vjetra i kao takvi sigurno bismo mogli imati značajniju ulogu u proizvodnji zelenih energija. Postoje li neke specifične konkretne mjere koje taj proces mogu ubrzati?
Za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. potreban je znatno veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost. Iz vašeg su pitanja već jasne pogodnosti koje Hrvatska ima na tom planu – treba na njima pametno kapitalizirati. Zanimljivo je da i na ovom planu smanjenja potrošnje energije ponovno treba voditi računa o demografiji – u izvješću koje ćemo objaviti početkom lipnja o demografiji i klimatskim promjenama vidjet ćete kako sastav i struktura stanovništva utječe primjerice na potrošnju energije, te kako smanjenje broja stanovništva – doista kontraintuitivno – nema za posljedicu smanjenje energetske potrošnje jer su domaćinstva strukturirana na bitno drugačiji način. Sve češće živimo u malim kućanstvima od jedne ili dvije osobe, u većim prostorima, te umjesto da trošimo manje, zapravo u konačnici trošimo znatno više. To je još samo jedan od dokaza kako za učinkovite politike i mjere trebamo voditi računa o demografskim promjenama.
Digitalna transformacija usko je vezana uz zelenu tranziciju, kao i proces klimatske neutralnosti. Zanimljivo je da, u vrijeme ChatGPT-a, imamo još puno posla u tom području jer 42 posto građana EU-a nema ni osnovne digitalne vještine. Na što se one odnose i kakvi su podaci za Hrvatsku?
Suočavamo se s velikim nedostatkom digitalnih vještina u Europi: gotovo 1 od 2 Europljana ne posjeduje osnovne digitalne vještine. Ovo postaje još hitnije ako uzmete u obzir da 90% poslova zahtijeva određenu razinu digitalnih vještina. Kako bismo premostili ovaj jaz u digitalnim vještinama, moramo potaknuti više ljudi da započnu tehnološke karijere i omogućiti nadogradnju i prekvalificiranje trenutnog radnog stanovništva. Moramo ih podržati kako bi mogli koristiti, ovladati i dizajnirati nove tehnologije.
Postavili smo ambiciozne ciljeve za vještine u programu Politike digitalnog desetljeća (Digital Decade). Naša ambicija je doprijeti do 20 milijuna stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Europi. Također promičemo pristup ženama u ovom području. Moramo osigurati da 80% europskih građana posjeduje barem osnovnu razinu digitalnih vještina do 2030. Prošlog mjeseca izdali smo dva prijedloga za Preporuke Vijeća, oba usmjerena na poboljšanje pružanja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju.
U lipnju prošle godine izdali smo Preporuku Vijeća o europskom pristupu mikro vjerodajnicama za cjeloživotno učenje i zapošljivost. Nadamo se da će države članice brzo usvojiti sve ove preporuke Vijeća. Osim toga, stvorili smo Europski obrazovni prostor (European Education Area) kako bismo podržali države članice u izgradnji otpornijih i inkluzivnijih nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja. Vjerujem da će Hrvatska znati iskoristiti ove programe te da će i naši građani unaprijediti digitalne vještine.