"Pozdrav, mama, stigao sam. Pod stresom sam, moj stari mobitel je ispao i razbio se." To je SMS poruka koju je 59-godišnja Brođanka primila na mobitel 3. kolovoza. Budući da joj je sin uistinu otputovao izvan Hrvatske, žena je mislila da komunicira sa sinom kojemu je potrebna pomoć te je slijedila upute nepoznate osobe i kupila A-bonove u vrijednosti od tisuću eura, poslavši ih neznancu. Kada je sutradan kontaktirala sa sinom, shvatila je da se dopisivala s nepoznatom osobom i da je prevarena.
Samo dan kasnije, 4. kolovoza, 68-godišnjakinja s područja Slavonskog Broda primila je sličan SMS od nepoznate osobe koja se predstavila kao njezina kći. "Bok, mama, moj mobitel je strgan, možeš li mi poslati poruku", pisalo je u poruci.
U daljnjem dopisivanju žena je slijedila upute nepoznate osobe i kupila vrijednosne A-bonove od dvije tisuće eura te ih poslala, uvjerena da komunicira s kćeri koja navodno hitno treba novčanu pomoć. Potom je kontaktirala s kćeri koja joj je rekla da nije tražila nikakvu pomoć te je shvatila da je prevarena.
To su samo najnovije u nizu tzv. smishing prevara, kojima kibernetički kriminalci, predstavljajući se i kao dijete koje je promijenilo broj mobitela, pokušavaju dovesti u zabludu svoje žrtve s ciljem krađe njihovih podataka. Proteklih dana policija je primila desetak takvih prijava u kojima su oštećene osobe na prijevaran način navedene da uplate novac nepoznatim osobama. Počinjenim kaznenim djelima hrvatski su državljani oštećeni za gotovo 20 tisuća eura.
VEZANI ČLANCI:
U policiji smishing opisuju kao kombinaciju SMS i phishing krađe identiteta, odnosno kampanju pripremnih radnji za počinjenje kaznenih djela prevare slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru. U SMS poruci koju građani prime obično se od njih traži da pritisnu, odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke.
"Mama, ovo je moj novi broj telefona, možeš li mi poslati poruku na WhatsAppu http://...", samo je jedna u nizu zlonamjernih poruka kojima prevaranti kontaktiraju svoje žrtve te na prijevaru pokušavaju doći do njihovih podataka ili aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu. Žrtvu pritom navode da slijedi njihove upute kako bi mobilnim i internetskim bankarstvom mogli raspolagati njezinim novcem, koji nakon toga distribuiraju na bankovne ili druge račune u inozemstvu, a vrlo često riječ je o računima u trećim zemljama.
Ljudima koji prime smishing policija savjetuje da takve poruke obrišu i na njih ne odgovaraju, ne pritišću poveznice, ne otvaraju i ne pregledavaju slike i privitke te ne dijele osobne, financijske ili sigurnosne podatke. "Pozivamo građane na oprez te podsjećamo da odmah po primitku ne odgovaraju na poruke, nego da prije uplate novca kontaktiraju člana svoje obitelji. Također, građane ponovno podsjećamo da nikada ne dijele svoje osobne podatke, podatke o bankovnim računima, PIN-ove, lozinke za online bankarstvo i druge osobne podatke koje bi prevaranti mogli zlouporabiti za počinjenje kažnjivih radnji", priopćili su iz PU brodsko-posavske.
FOTO Novi most u Hercegovini izgleda nestvarno: Pogledajte što se dogodi kad njime prođe 12 kamiona s punim teretom