Smrtnost od novog koronavirusa u Europi 50 posto viša od službenih podataka

Smrtnost od novog koronavirusa u Europi je 50 posto viša nego što to pokazuju službeni podaci, pokazuje analiza Financial Times-a (FT), u kojoj su uspoređeni podaci o smrtnosti u ožujku i travnju s podacima o prosječnoj smrtnosti posljednjih pet godina u 11 europskih zemalja i tri svjetska grada. Podaci govore da je u tim zemljama i gradovima umrlo 122 tisuće ljudi više od prosjeka posljednjih pet godina, dok je samo 77 tisuća tih smrti pripisano pandemiji koronavirusa, što čini razliku od 45 tisuća smrti ili 60 posto službenih žrtava pandemije.

FT je prikupio podatke o ukupnoj smrtnosti u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Austriji, Danskoj, Engleskoj i Walesu, Nizozemskoj, Švedskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švicarskoj, europskim zemljama koje su najteže pogođene pandemijom, a tim podacima pridruženi su i podaci o smrtnosti u New Yorku, Džakarti i pokrajini Guayas u Ekvadoru, koji također bilježe velik broj žrtava zbog koronavirusa. S obzirom na mali broj žrtava, Hrvatske, logično, nema u ovoj analizi.

U svim zemljama registrirano je povećanje smrtnosti u odnosu na prosjek posljednjih pet godina, i to u znatno većem broju od službenog broja mrtvih u ožujku i travnju zbog pandemije koronavirusa, osim donekle u Danskoj, gdje je zabilježeno samo 100 smrtnih slučajeva više od prosjeka u zadnjih pet godina.

Najviša rast smrtnosti bilježi se u Italiji, koja je najteže pogođena pandemijom, i to za čak 90 posto. Slijedi Belgija s rastom od 60 posto, Španjolska s rastom od 50 posto, Nizozemska s 42 posto, Engleska i Wales s 37 posto, Francuska s 34 posto i Švicarska s 29 posto. Najmanji je rast smrtnosti, osim u Danskoj (pet posto), zabilježen je u Portugalu (10 posto) i Austriji (12 posto), zemljama koje u ranoj fazi pandemije provele stroge mjere samoizolacije i zaustavljanja javnog života, ali i Švedskoj (18 posto), koja je ustrajala na svom putu u borbi protiv koronavirusa, bez nametanja restriktivnih mjera.

Kada se uzmu u obzir sve europske zemlje u ovoj analizi, u njima je u ožujku i travnju registrirano ukupno 114 tisuća umrlih više od prosjeka posljednjih pet godina, što znači i 50-postotno povećanje smrtnosti u odnosu na službene podatke o smrtnosti zbog koronavirusa.

Situacija u gradovima izvan Europe još je gora. U Guayasu je smrtnost narasla za skoro 350 posto, u New Yorku za 300 posto, u Džakarti za 47 posto, a u sva tri slučaja riječ je o višestruko većem porastu u odnosu na službeni broj mrtvih zbog koronavirusa. Najveći porast smrtnosti bilježi Bergamo, epicentar zaraze u Italiji, gdje je smrtnost porasla za čak 463 posto.

Mnogi sumnjaju u službene podatke o smrtnosti od COVIDA-19, s obzirom na to da u nizu zemalja, poput Velike Britanije, oni koji su umrli kod kuće, a kod kojih nije registrirana zaraza, ne ulaze u službene statistike umrlih od COVIDA-19.

Zbog toga profesor na sveučilištu Cambridge David Spiegelhalter za FT naglašava da jedina nepristrana usporedba različitih zemalja podrazumijeva usporedbu broja smrti bez obzira na uzrok, naglašavajući kako toliki porast smrtnosti neizbježno nameće pitanje jesu li te smrti povezane s koronavirusom.