Samo korekcijom stopa PDV-a na poljoprivredne inpute i hranu na razinu prosjeka EU i zemalja u okruženju, u Hrvatskoj bi se smanjilo sivo tržište, povećala potrošnja i maloprodaja, smanjila prekogranična potrošnje, a u konačnici porasli i proizvodnja i zaposlenost, poručile su u pismu ministru financija Zdravku Mariću tvrtke iz mliječne i mesne industrije okupljene u gospodarsko-interesnom udruženju Croatiastočar.
Domaći proizvodi već sada su nekonkurentni u odnosu na zemlje okruženja, i na domaćem i na inozemnom tržištu, na što utječu i stope PDV-a. No sadašnji prijedlozi ministra Marića mliječnom i mesnom sektoru ne ulijevaju povjerenje.
Mliječna industrija već sad se suočava sa sve manjom, ionako nedostatnom primarnom proizvodnjom i sve većim uvozom sirovog mlijeka, a dok pada i potrošnja konzumnog mlijeka, za gotovo 100.000 tona u posljednjih sedam godina, enormno uvozimo i trajna mlijeka i sireve po dampinškim cijenama, na koje još nijedna mjerodavna državna služba nije trznula i zaštitila ugroženo domaće tržište i lokalne proizvođače.
Simulacija izračuna pretporeza te poreza na dodanu vrijednost za sektore stočarske proizvodnje, mješovite ratarsko-stočarske proizvodnje te prateće industrije u lanjskoj godini, koju je na osnovu agregiranih financijskih izvješća Fine napravio Croatiastočar, pokazala je da je osnovna stopa PDV-a na poljoprivredne inpute u Hrvatskoj za 28% veća od prosjeka EU, a za 52% veća u odnosu na prosjek EU u sektoru hrane.
– Kad je u pitanju međustopa PDV-a na hranu, postojeća međustopa od 13% veća je 27% od međustope članica EU – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, koji smatra da u sektoru mlijeka buduću međustopu PDV-a od 12% treba primijeniti i na sve mliječne proizvode, fermente, sireve, maslac...
Ukupna prodajna vrijednost konzumnog mlijeka na godišnjoj razini ima, naime, udio od 35% vrijednosti cjelokupnog mliječnog asortimana (3,13 mlrd. kuna) gdje je stopa PDV-a 5%, a na preostalim mliječnim proizvodima 25%.
S druge strane u trošku sirovina i materijala mliječne industrije (2,34 mlrd. kuna) vrijednost mlijeka kao sirovine ima udio od 68%, dok tek manji dio čine materijali na razini stope pretporeza od 25%.
Rumunjska je početkom 2016. smanjila stopu PDV-a za hranu sa 20 na 9% što je rezultiralo smanjenjem sivog tržišta te povećanjem potrošnje, proizvodnje i prodaje hrane. Mađarska je lani korigirala PDV u sektoru svinjskog mesa na 5%, a to će navodno učiniti i s peradi i jajima.
Ne bude li se o tome razmišljalo pri korekcijama PDV-a ministra Marića, u Hrvatskoj će se, kažu u Croatiastočaru, samo povećati dalja prekogranična potrošnja i sivo tržište.
nezna maric ...mora prvo pitat todorica