Spisu Gabrijele Žalac priklopiti će se spis Josipe Rimac, a u srpnju odluka o porukama u kojima se spominje AP

Kada se jedan dokazni materijal podijeli u više sudskih spisa, odnosno kada rezultira s više optužnica koje podižu čak i različita tužiteljstva, onda se može očekivati da sudovi donesu različite odluke o istoj stvari. Pravilo je to koje je gotovo pa postalo sudska praksa, a svoju potvrdu to je pravilo dobilo i jučer na sjednici optužnog vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o pravomoćnosti optužnice u aferi Software koju je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao protiv Gabrijele Žalac, bivše HDZ-ove ministrice te još nekoliko osoba i tvrtki. 

Riječ je u optužnici u kojoj su kao dokazni materijal priložene i poruke koje su između sebe izmjenjivale bivše HDZ-ove perjanice Gabrijela Žalac i Josipa Pleslić (ex Rimac) u kojima se spominje i AP. Te poruke nađene su u mobitelu Josipe Rimac nakon što je bila uhićena u aferi Vjetroelektrane. Sadržaj njezinog mobitela, koji je transkribiran na gotovo četiri milijuna stranica, do sada je u probleme sa zakonom doveo poveći broj osoba, uključujući i petero bivših ministra Andreja Plenkovića. Na koncu, protiv Gabrijele Žalac i Josipe Rimac i USKOK je podigao u dvije optužnice u aferi afera Vjetroelektrane. Obrane i jedne i druge osporavaju zakonitost dokaza prikupljenih iz mobitela Josipe Rimac i u dva spisa u kojima ih tereti USKOK te u spisu u kojem Gabrijelu Žalac tereti EPPO.

Optužna vijeća u svim tim slučajevima su rekla da je riječ o zakonitim dokazima, a obrane su se žalile na tu odluku suda. I tu na scenu stupa Visoki kazneni sud (VKS), koji je u ožujku ove godine optužnom vijeću zagrebačkog Županijskog suda vratio na ponovo odlučivanje spis Gabrijele Žalac. Uz obrazloženje da detaljnije obrazloži zašto smatra da je riječ o zakonitim dokazima. No koji mjesec nakon te odluke, u kraku afere Vjetroelektrane, VKS je odlučio da su dokazi iz mobitela Josipe Rimac zakonit dokaz. Pa je optužno vijeće u slučaju Gabrijele Žalac i afere Software taj spis Josipe Rimac i drugih sada odlučilo priklopiti spisu u aferi Software, nakon čega će obrana imati vremena da ga razgleda. A odluka jesu li poruke u kojima se spominje AP zakonit dokaz, donijet će se i objaviti 8. srpnja. 

Optužno vijeće je tako postupilo po uputi VKS-a, koji je u svojoj odluci iz ožujka naveo da je pretraga doma i drugih prostorija u kojima je pronađen mobitel Josipe Rimac bila zakonita, a nije im bila sporna ni činjenica da je ono što je nađeno pretragom njezinog mobitela kasnije kao "slučajni nalaz" korišteno u spisu protiv Gabrijele Žalac. Međutim sporno im je bilo što optužno vijeće nije analiziralo razloge zbog kojih je sudac istrage uopće odobrio pretragu kod Josipe Rimac, odnosno bi li te pretrage bilo da nije bilo mjera tajnih dokaznih radnji, zbog čega je optužnom vijeću vratio cijeli spis na ponovno odlučivanje. 

Što se tiče afere Softvere, EPPO je osim Gabrijele Žalac još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije  za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura. 

POVEZANI ČLANCI:

Prema optužnici, EPPO Gabrijelu Žalac tereti da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti  da je poduzela više radnji kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj. Jedna od tih radnji bila je i da je  neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da  je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke. Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da  se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica  potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave, ne dovede u pitanje ni dokumentaciju  ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon. 

EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi. Na koncu, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna cijena od 12,9 milijuna kuna, iako bi, tvrdi EPPO, realna cijena  projekta bila oko 2,7 milijuna kuna. Ministarstvo je uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini. Prema optužnici, Šimunac  i Jukiće se terete se da je svaki od njih stekao protupravnu imovinsku korist od oko po dva milijuna kuna, dok su njihova  poduzeća stekla protupravnu imovinsku o korist od 3,5 odnosno 2,6 milijuna kuna. 

Gabrijela Žalac se tijekom istrage branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No za oboje je nezgodno što je njihovo dugogodišnje poznanstvo vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografiji, pozivi i mejlovi... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića.

-  Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim -  branio se Šimunac. 

Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac. EPPO protiv nje provodi i istragu zbog sumnje da je novcem EU financirala troškove proslave svog rođendana. 

GALERIJA Josipa Rimac na kavi sa suoptuženikom iz afere