Hoće li optužnica protiv Gabrijele Žalac u aferi Software postati pravomoćna, moglo bi se doznati već danas jer je na zagrebačkom Županijskom sudu zakazana sjednica optužnog vijeća na kojoj će se o njoj odlučivati. Sud će drugi put raspravljati o toj optužnici, i to nakon što je Visoki kazneni sud (VKS) u ožujku optužnom vijeću na ponovno odlučivanje vratio spis, smatrajući da optužno vijeće nije dovoljno detaljno objasnilo zašto smatra da su dokazi u spisu, uključujući i one famozne poruke u kojima se spominje AP. zakonit dokaz.
Obrana je na zadnjoj sjednici optužnog vijeća u ožujku 2023. tražila izdavanje nekih dokaza koje je smatrala nezakonitima, a među tim dokazima bile su i poruke koje su među sobom izmjenjivale dvije bivše perjanice HDZ-a, Gabrijela Žalac i Josipa Pleslić (ex Rimac). Prema ranijem stavu optužnog vijeća, poruke koje su između sebe izmijenile Josipa Rimac i Gabrijela Žalac te Mladen Šimunac zakonit su dokaz, pa ih je sud odbio izuzeti iz spisa u kojem je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao optužnicu protiv Gabrijele Žalac, Mladena Šimunca, Marka Jukića, Tomislava Petrica i dvije tvrtke. No obrane Gabrijele Žalac i Mladena Šimunca su se žalile VKS-u koji je njihovu žalbu usvojio, vrativši spis optužnom vijeću na ponovno odlučivanje uz napomenu da nova odluka mora biti bolje obrazložena.
FOTO Josipa Rimac uhvaćena u luksuznim tenisicama
Obrani je bilo sporno što je sadržaj mobitela koji je EPPO naveo kao dokaz u optužnici protiv Gabrijele Žalac i drugih pribavljen zapravo iz postupaka koje je USKOK pokrenuo protiv Josipe Pleslić (ex Rimac). Dokazi protiv Josipe Rimac prikupljeni su na temelju zakonitog postupanja policije i na temelju zakonitog i važećeg naloga suca istrage za njezinim tajnim praćenjem i prisluškivanjem. Optužno vijeće stoga je zauzelo stav da je riječ o zakonito prikupljenim dokazima te je odbilo prijedlog obrana da se pribave inicijalni nalozi suca istrage koji su doveli do provođenja posebnih dokaznih radnji protiv Josipe Rimac. Po stavu optužnog vijeća dokazi koje je obrana Gabrijele Žalac osporavala, iako su prikupljeni u drugom kaznenom postupku, nisu "predstavljali nezakonito prelijevanje dokaza iz jednog predmeta u drugi, nego postupanje sa slučajnim nalazom u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku."
No VKS je smatrao da analiza prvostupanjskog suda nije bila potpuna. Pojasnili su da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je pretraga doma i drugih prostorija u kojima je pronađen mobitel Josipe Rimac bila zakonita, a nije im sporna ni činjenica da je ono što je nađeno pretragom njezinog mobitela kasnije kao "slučajni nalaz" korišteno u spisu protiv Gabrijele Žalac. Međutim sporno im je bilo što optužno vijeće nije analiziralo razloge zbog kojih je sudac istrage uopće odobrio pretragu kod Josipe Rimac, odnosno bi li te pretrage bilo da nije bilo mjera tajnih dokaznih radnji, zbog čega je optužnom vijeću vratio cijeli spis na ponovno odlučivanje.
VEZANI ČLANCI:
Inače, u kraku afere Vjetroelektrane u kojoj je USKOK optužio Gabrijelu Žalac i Josipu Rimac, ista komunikacija između njih, odnosno poruke koje su izmjenjivale, VKS je proglasio zakonitom dokazom, potvrdivši u tom slučaju odluku optužnog vijeća.
Što se tiče afere Softvere, EPPO je osim nje još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Prema optužnici, EPPO Gabrijelu Žalac tereti da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti da je poduzela više radnji kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj. Jedna od tih radnji bila je i da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke. Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave ne dovede u pitanje ni dokumentaciju ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon.
EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi. Na koncu, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna cijena od 12,9 milijuna kuna, iako bi, tvrdi EPPO, realna cijena projekta bila oko 2,7 milijuna kuna. Ministarstvo je uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini. Prema optužnici, Šimunac i Jukiće se terete se da je svaki od njih stekao protupravnu imovinsku korist od oko po dva milijuna kuna, dok su njihova poduzeća stekla protupravnu imovinsku o korist od 3,5 odnosno 2,6 milijuna kuna.
VEZANI ČLANCI:
Gabrijela Žalac se tijekom istrage branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No za oboje je nezgodno što je njihovo dugogodišnje poznanstvo vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografiji, pozivi i mejlovi.... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića. - Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim - branio se Šimunac.
Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac. EPPO protiv nje provodi i istragu zbog sumnje da je novcem EU financirala troškove proslave svog rođendana.
FOTO Ovo je 20 najviših nebodera u Hrvatskoj
