Splitski kapetan vodio dramatičnu akciju spašavanja na oceanu: 'Pomorac je živ izgorio u strojarnici!'

Posada broda za prijevoz ukapljenog prirodnog plina "Gaslog Salem" pod zapovjedništvom kapetana Marina Raića iz Splita, u petak je sudjelovala u akciji spašavanja na Tihom oceanu. Tom prilikom spašena su sedmorica preživjelih pomoraca, šestorica Indonežana i japanski zapovjednik ribarice, koji su na oceanskoj pučini plutali u splavu za spašavanje. Grčki "plinaš" koji plovi pod bermudskom zastavom na putu je iz luke Dampier u zapadnoj Australiji prema japanskom Himeiju, gdje se očekuje kasnije tijekom današnjeg dana.

- U petak ujutro, u 10:05 po lokalnom vremenu, zaprimili smo žurnu poruku Japanske obalne straže da se japanski ribarski brod "Koufimaru No 8" nalazi u opasnosti. Riječ je o brodu s osam članova posade. Nakon primitka poruke zaputili smo se prema naznačenoj poziciji i uključili u akciju traganja i spašavanja kao jedini brod u blizini. Ubrzo nakon toga pridružio nam se zrakoplov obalne straže koji je uočio preživjele ribare u splavi nedaleko od tonuće ribarice koja je u cijelosti bila i zahvaćena vatrom i iz nje se širio gusti crni dim vidljiv na horizontu - svjedoči kapetan Raić za "Slobodnu Dalmaciju".

Kako se doznaje, pomorci s "Gaslog Salema" su u suradnji sa zrakoplovcima uočili preživjele ribare na uzburkanom moru i uspješno ih spasili iz mora u posijepodnevnim satima petka. Posadi ribarice je pružena prva pomoć.

- Prema izjavama preživjelih, tunolovac je 8. kolovoza isplovio s japanskog otoka Okinawa na ribarenje. U ranim jutarnjim satima petka buknuo je požar u strojarnici njihova broda i upravitelj stroja je ostao zarobljen gaseći požar. Zbog širenja vatre i nemogućnosti daljnjega gašenja posada je napustila brod, a upravitelj stroja, Japanac, ostao je zarobljen u strojarnici do potonuća ribarice i, nažalost, nije preživio. Preživjeli pomorci prebačeni su na brod Japanske obalne straže u ranim jutarnjim satima subote, piše Slobodna Dalmacija.

VEZANI ČLANCI:

FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni