Štrajk je prekinut - nešto nakon ponoći Vlada i sindikati javnih službi nakon 27 sati pregovora parafirali su sporazum o plaćama. Sindikalno članstvo referendumom će se očitovati prihvaća li ga, najkasnije za 30 dana, a prođe li - potpisat će ga i stupit će na snagu.
Nova
razmimoilaženja između sindikata javnih službi i Vlade
Stariji
učenici poslani kući, za male osnovnoškolce organizirano čuvanje
Gube plaću i pol
Njime će se plaće javnih službenika od 1. siječnja 2010.
uskladiti s troškovima života. Prema sporazumu, zaposlenima u javnim
službama 2010. bilo bi vraćeno šest posto povišice koju im je Vlada
ukinula zbog gospodarske krize, ali pod uvjetom da tomu prethode dva
tromjesečja s prosječnim rastom BDP-a od dva posto.
Povećanjem u dva navrata 2011. paritet plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu vratio bi se na razinu iz 2008., kada je plaća početnika s visokom stručnom spremom u javnim službama iznosila 92% prosječne plaće u gospodarstvu.
Te bi se plaće izjednačile tek 2016. godine. U svakom slučaju,
do listopada 2010. prosvjetari će izgubiti plaću i pol. Na Ekonomskom
institutu procjenjuju da će zaposleni u javnom sektoru pune dvije
godine čekati na prvu povišicu. Očekuje se da će BDP ove godine pasti
između 3 i 4 posto, no moguće je još veće potonuće. Danijel Nestić,
analitičar Instituta, upozorava da kretanja u svijetu i kod nas upućuju
na zaključak da bi 2-postotno povećanje BDP-a na godišnjoj razini u
najboljoj varijanti moglo nastupiti potkraj 2010.
Prema toj procjeni, prva ugovorena povišica plaća mogla bi biti
isplaćena tek u svibnju 2011. jer se podaci o kvartalnom BDP-u
objavljuju s tromjesečnim zakašnjenjem. Ako se tako gleda na mogući
sporazum, može se zaključiti da on ide na ruku Vladi i državnom
proračunu, pogotovu zato što se postiže uoči lokalnih izbora. Valja
spomenuti i to da je 2011. ključna i zbog parlamentarnih izbora koji će
se održati do studenog 2011., pa je Sanader sigurno i o tome vodio
računa kad je obećao nadoknaditi izgubljeno.
Štrajk je razveselio
školarce
Foto: Mišo Lišanin
Nova zaduženja
Nepoznanica je što će biti za dva mjeseca, a kamoli za
dvije godine. Ministar financija priznao je da i nakon rebalansa ima
podbačaj prihoda od 5%, što znači da će do kraja godine država povećati
manjak za još najmanje 5 milijardi kuna čak i ako idućeg tjedna proda
državne obveznice za 750 milijuna eura. Pred Vladom su dvije
mogućnosti: ili daljnje smanjenje troškova ili pak ulazak u nova
zaduženja ako budu moguća.
– Ne ulazeći u to koliko je smanjenje plaća pravedno, moram reći da
Vlada nije imala puno izbora. Povećanje poreza bilo bi u ovom trenutku
problematično, a povećanje deficita također je rizično. Svako daljnje
povlačenje sredstava s domaćeg financijskog tržišta onemogućilo bi
financiranje privatnog sektora – ističe Nestić.
Kriza je, zapravo, tek počela ozbiljnije dolaziti u Hrvatsku.
Zapošljavanje u industriji palo je 8%, do kraja godine očekuje se
50.000 otkaza, što znači još manje novca u državnoj blagajni. Zasad su
podbacili porezi, a ako podbace doprinosi, neće biti ni za mirovine.
‘Nastava’ se preselila u kafiće
Na terasama požeških kafića tražilo se mjesto više. Srednjoškolci su
umjesto u školske klupe sjeli u kafiće i razveselili ugostitelje.
Obrtnička škola u Koprivnci održavala je nastavu. – Ne štrajkamo zbog
socijalne osjetljivosti prema našim učenicima jer je njihova socijalna
slika prilično loša – kazao je ravnatelj Ivan Pal, koji je ujedno
HSS-ov kandidat za župana.
U Osječko-baranjskoj županiji nastave nije bilo ni u jednoj školi, čak
ni u Isusovačkoj gimnaziji, koja inače ne prosvjeduje.
U Virovitičko-podravskoj županiji štrajkolomci su dobili podršku đaka.
– Bolje da odradimo sedam sati nego da ih moramo nadoknađivati subotama
ili nakon nastave – kazala je Klaudija N., učenica Klasične katoličke
gimnazije.