Srbi bi manjinsku samoupravu

Izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2011. tadašnja HDZ-ova većina predvidjela je poseban pravni status za Zajedničko vijeće općina (ZVO), nevladinu organizaciju koju čine vijećnici i načelnici općina s većinskim srpskim stanovništvom u dvije istočnoslavonske županije i koja je osnovana 1998. na temelju Erdutskog sporazuma i Vladina pisma namjere, dokumenata čija je funkcija bila okončanje rata i mirna reintegracija Podunavlja.

Takvo rješenje u Ustavni zakon ipak nije ušlo jer ga je spriječila intervencija HNS-a, čija je tadašnja predsjednica Vesna Pusić Sabor upozorila da je riječ o uspostavi svojevrsne međurazine regionalne organizacije kakva ne postoji nigdje u Hrvatskoj, i to kroz akt s ustavnom težinom.

Snažniji utjecaj

Na kraju se od te ideje odustalo, no da ona ipak nije zaboravljena, svjedoče zaključci Velike skupštine Srpskog narodnog vijeća, održane prošlog tjedna u nazočnosti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Jedan od tih zaključaka govori, naime, kako institucije srpske zajednice, posebno SNV i ZVO, moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s Erdutskim sporazumom i pismom namjere, iako ti dokumenti izrijekom ne spominju “manjinsku samoupravu”.

Takva formulacija ponovo je izazvala buru u medijima, a i iz HDZ-a su se požurili poručiti kako se o autonomiji ne razgovara. SDSS-ov zastupnik Boris Milošević tvrdi, međutim, kako u riječima “manjinska samouprava” nema ni primisli o političkoj autonomiji.

– Ovaj se zahtjev definitivno ne odnosi na ono što piše u pojedinim medijima, da tražimo neku posebnu teritorijalnu jedinicu. To je iracionalno. Smatramo da SNV i ZVO trebaju dobiti status pravne osobe sui generis. ZVO je osnovao odlukom Vlade, a registriran je kao udruga i kao takav nema nikakve posebne ovlasti. Smatramo da bi ZVO i SNV trebali biti prepoznati kao manjinske institucije sa snažnim utjecajem kada je riječ o manjinskoj problematici – objašnjava Milošević. Uvjeren je da bi obje institucije srpske zajednice trebale imati čvrsto definiranu savjetodavnu ulogu kako ne bi ovisile o volji parlamentarne većine, ma tko bio na vlasti.

‘Ovo je 21. stoljeće’

Vesna Škare Ožbolt, koja je bila glavni Vladin pregovarač uoči potpisivanja Erdutskog sporazuma, smatra, međutim, da je svako pozivanje na dokumente iz tog razdoblja nepotrebno zaoštravanje jer su, kaže, sve odredbe tih dokumenata do kraja ispoštovane.

– Ovo je 21. stoljeće, prošlo je više od 20 godina i opetovanim pozivanjem na taj sporazum doista su prevršili svaku mjeru. Mislim da je riječ o pokušaju zaoštravanja na manjinskim pitanjima zbog zahtjeva koji se postavljaju pred Srbiju na putu u EU.

– Na neki način traže se dodatni kriteriji vezani uz prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, iako su naši standardi po pitanju manjinskih prava vrlo visoki – uvjerena je Škare Ožbolt.

Podsjeća da je ZVO Erdutskim sporazumom bilo predviđen kao nevladina organizacija i ništa više od toga te da država nema nikakvu obvezu financirati ga.

– Ako žele da ih država financira, moraju predložiti programe koje će prijaviti za financiranje, kao što moraju i sve druge nevladine organizacije. Podsjećam da su čelnici SNV-a gotovo cijelo vrijeme u vladajućim koalicijama u Hrvatskoj. Ako su smatrali da je nužno poboljšati položaj manjinskih institucija, mogli su to učiniti na puno načina, a ne da sada kandidiraju temu koja ne može voditi ničem konstruktivnom. Vrlo dobro znaju da im je kod pregovora o Erdutskom sporazumu jasno rečeno da o bilo kakvoj autonomiji ne može biti riječi – izričita je Škare Ožbolt.