Srpska je obrana na sudu u Haagu shizofrena

S prof. Vesnom Crnić-Grotić, pravnom zastupnicom Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, razgovarali smo u srijedu, usred tjedna u kojemu Srbija odgovara na tužbu za genocid koju je protiv nje podnijela Hrvatska i izlaže svoju protutužbu.

– Kao da sam danas bila u vremenskoj kapsuli, kao da smo se vratili u neke druge godine – rekla nam je na izlasku iz sudnice u srijedu predvečer, nakon što smo je upitali kako komentira tezu pravnog tima Srbije da je Tuđman prvi počeo sa separatističkim nacionalizmom, a da Miloševićeva politika “svi Srbi u jednoj državi” nije značila stvaranje velike Srbije nego je bila odgovor na Tuđmanov separatizam. Kako komentira to okretanje argumenata Hrvatske?

– Ne odobravam ovakvu retoriku. Imat ćemo prilike odgovoriti idući tjedan kad mi odgovaramo na njihove navode – dodala je Vesna Crnić-Grotić.

Čini se da je glavni argument Srbije taj da prije 27. travnja 1992. ona nije postojala kao država, kako je nije obvezivala Konvencija i da ne mogu biti odgovorni za genocid, čak i ako se dogodio. Kako će Hrvatska to opovrgnuti?

To smo mi već izlagali prošli tjedan i objasnili smo u pisanim podnescima. Ali to je jedan od spornih trenutaka već iz presude o nadležnosti. Presuda o nadležnosti ostavila je tu jednu rezervu u odnosu na razdoblje do 27. travnja 1992. Sud je rekao da najprije moramo vidjeti je li se dogodio genocid. Tako da smo mi već na to odgovorili smatrajući kako svi ti događaji iz 1991./1992. nisu bili u pravnom vakuumu, da Srbija nije bila u vakuumu, nego da je ona postojala kao jedna od sljednica SFRJ. Dapače, ona je svojedobno tvrdila da je jedina sljednica SFRJ.

Čuli smo hrvatski argument kako bi bilo neobično da sud zaključi kako se sukobi tijekom raspada nekih država događaju u pravnom vakuumu u kojemu nitko nije odgovoran. A čuli smo i argument Srbije kako bi bilo neobično da sud retroaktivno primijeni Konvenciju i da bi to, oni kažu, otvorilo vrata ove Palače mira za razne tužbe, čak i iz Drugog i Prvog svjetskog rata, pa i doba kolonijalizma…

Da, ali teško je baš toliko jako rastegnuti Konvenciju… Ovdje je jedan specifičan slučaj raspada države. To je jedan specifični kontekst koji ne bi trebalo rastezati na događaje koji s ovim nemaju sličnosti.

Hrvatska tvrdi da su srpske snage u Domovinskom ratu ubile 12.500 Hrvata, a Srbija sada odgovara da nijedan dokaz o tome nisu vidjeli te kažu, za potrebe svoje protutužbe, da je u akciji Oluja ubijeno 1719 Srba.

To je jedna neobična, možda čak malo shizofrena situacija. Oni, s jedne strane, pokušavaju osporiti naše dokaze, a slične ili još slabije dokaze pokušavaju uvesti kao dokaze svojih tvrdnji za protutužbu. Mi ćemo imati prilike odgovoriti na njihove navode idući tjedan.

Hoće li se hrvatski odgovor na protutužbu ponajviše oslanjati na činjenicu da je ICTY pravomoćno presudio da nije bilo zločinačkog pothvata ni namjere protjerivanja Srba iz Krajine?

Čuli ste i danas izlaganja njihova predstavnika koji je nekoliko puta spomenuo Brijunski transkript. Nasuprot odlukama i Raspravnog vijeća i Žalbenog vijeća ICTY-ja. Oba su vijeća otklonila mogućnost da bi na Brijunima bio sastavljen zločinački plan o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske. Međutim, oni su se tome danas nekoliko puta vraćali.

Koliko očekujete da će se sudaca dojmiti srpsko izlaganje o povijesnom kontekstu, odnosno vraćanje u doba NDH, koje nije predmet tužbe?

Naša je tvrdnja iz prvoga tjedna da su cijelu kampanju demonizacije Hrvata temeljili na toj povijesnoj okolnosti kako je NDH provodio teške zločine prema Srbima. Tako da taj povijesni kontekst, kad se zloupotrijebi, može dovesti do vrlo ružnih rezultata, kao što smo vidjeli. Neprihvatljivo je ponovno se vraćati u istu retoriku koja je i dovela do cijelog kaosa.

Znamo da je presuda u slučaju BiH protiv Srbije činjenica koja Hrvatskoj jako otežava uspjeh u ovoj tužbi. Je li nakon presude u slučaju BiH hrvatska tužba beznadna?

Ne bih rekla da je beznadna. Mi tako ne tumačimo presudu u slučaju BiH. Ta presuda postavila je visoko ljestvicu za pravno dostizanje “actus reusa”, odnosno što se po ocjeni suda može smatrati genocidom. Čuli ste i jutros, srpski predstavnik je prebrojavao, uspoređivao, ja bih rekla skoro pa je bio kritičan prema sudu tvrdeći nešto u stilu: ako niste smatrali da je genocid 10.000 mrtvih u Sarajevu, što ćemo sada. Mi uvažavamo stavove suda, ali pokušavamo dokazati da je ovaj slučaj drukčiji.

>> Srbiji glavni dokaz Brijunski transkript koji je odbačen na suđenju Gotovini