Na samome početku novog mandata Komisije, Europa se nalazi pred izazovom demografske tranzicije. Struktura naše dobne piramide se mijenja, sve je više građana starijih od 65, a mnogo njih i starijih od 80 godina. Današnja djeca vjerojatno će doživjeti sto godina, a moguće i više. Ova promjena, uz smanjenje broja stanovnika i radne snage, od nas zahtijeva da dobro promislimo o svojim institucijskim, političkim, gospodarskim i kulturnim okvirima, jer su oni prilagođeni kraćem životnom vijeku.
Do 2050. gotovo 30 % stanovnika Unije bit će starije od 65 godina. Očekivan životni vijek u EU-u raste i sad u prosjeku iznosi 81,5 godina, no to ne znači uvijek i godine provedene u dobrom zdravlju. Bez velikih prilagodbi, europski zdravstveni i mirovinski sustavi, kao i sustavi skrbi, postat će neodrživi, a potencijalno dovesti i do međugeneracijskog sukoba.
Ovaj je izazov ujedno i prilika. Za vlade i za društva prioritet ne bi smjelo biti samo produljenje životnog vijeka, već osiguranje uvjeta kako bi dodatne godine života bile kvalitetno provedene – fizički, mentalno i u društvenom smislu. Zdrava dugovječnost mora se naći u središtu političkog programa Unije.
Starenje društva prečesto se smatra negativnim, gotovo teretom. No povijest ne pamti primjere održive promjene tendencije smanjenja nataliteta. Europa mora prihvatiti potencijalne prednosti dugovječnosti društva i gospodarstva. Jasno je: prosperiraju oni pojedinci, društva i gospodarstva za koje je zdravo starenje prioritet. Bude li predvodnik u tom području, EU će moći povećati produktivnost i konkurentnost, što je i u nedavnom izvješću Marija Draghija navedeno kao najvažnije.
VEZANI ČLANCI:
Komisija je 2023. godine objavila paket instrumenata za upravljanje demografskim promjenama koji predstavlja široku strategiju za demografske promjene. Njegov je važan dio tzv. „srebrna ekonomija“ koja pruža značajan potencijal rasta i inovacija. Države članice moraju provoditi politike koje podržavaju fleksibilne mirovinske modele i borbu protiv diskriminacije starijih na radnome mjestu. Stariji Europljani koji žele ostati radno aktivni trebali bi za to dobiti i priliku.
Zdrava dugovječnost zahtijeva i rješavanje temeljnog pitanja kroničnih bolesti koje skraćuju život. Preventivne zdravstvene mjere trebalo bi provoditi tijekom cijelog života. Potrebno je mijenjati prehrambene navike, urbanističke planove, načine prijevoza, ali i društvenu integraciju kako bi se poticalo zajednice da budu zdravije i aktivnije. Ove intervencije usklađene su s programom predsjednice Ursule von der Leyen usmjerenim na prevenciju i ujedno su ključne za smanjenje jaza između očekivanog životnog vijeka i godina zdravog života.
Posljednjih se nekoliko desetljeća na tržištu rada povećalo sudjelovanje odraslih osoba u dobi od 54 do 59 godina, no u EU-u je ono i dalje ispod 80 %. Kad bi se ovaj postotak povećao, to bi ublažilo negativan gospodarski učinak starenja stanovništva, a ujedno bi profitirali zbog prednosti koje donosi zdravija i dugovječnija radna snaga. Da bi stariji radnici bili aktivni i relevantni, nužni su programi koji omogućuju cjeloživotno učenje i prekvalifikacije. Programi cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije ključni su za održavanje starijih radnika angažiranima i relevantnima.
VEZANI ČLANCI:
EU ima jedinstvenu priliku voditi svojim primjerom. Društvena i gospodarska stabilnost ovise o modernoj i pravednoj socijalnoj državi koja se zalaže za zdravu dugovječnost. Ulaganje u preventivne zdravstvene mjere i personaliziranu medicinu, uz istovremenu prilagodbu urbanističkih planova za starije, unaprijedit će kvalitetu života i rezultirati međugeneracijskim skladom.
Postoje dobri primjeri mjera kojima društva mogu omogućiti prijelaz prema zdravoj dugovječnosti. Uz globalno smanjenje broja stanovnika koje se predviđa u idućim desetljećima, EU može predvoditi svojim rješenjima, iskoristiti nove okolnosti te postaviti prijeko potrebne globalne standarde. Korištenje tehnologije za podršku ovoj tranziciji osigurat će Uniji konkurentnost i svjetliju budućnost. Demografska tranzicija nije samo izazov, ona je i prilika da redefiniramo značenje starenja. Europska unija mora djelovati brzo kako bi izazov starenja populacije pretvorila u priliku za stvaranje društva aktivne dugovječnosti u kojem građani EU-a vode zdrav, aktivan i ispunjen dugi život. Jer to im dugujemo.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>