U petak će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja hrvatskog BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu, a ekonomisti koje je uoči objave tog podatka anketirala Hina vjeruju da će BDP biti pozitivan, na osnovi čega će Milanovićeva vlada moći proglasiti kraj recesije. Čisto tehnički, Vlada može reći da je uspjela izvući zemlju iz recesije kad BDP poraste dva kvartala zaredom, ali naš rast od 0,1 ili 0,3 posto malo koga može zavarati.
Nije nevažno za opće stanje u zemlji što taj sitni pomak ovisi i o jednom metodološkom detalju – kako će statističari knjižiti jednokratnu uplatu PDV-a iz Ine oko koje se ta kompanija dulje vrijeme spori s poreznicima. Ima tumačenja da bi spornih 300 milijuna kuna trebalo statistički evidentirati tek na dan kada završi sudski spor, a ne u kvartalu u kojemu je novac sjeo u proračun, što bi sve skupa bilo nevažno da ne pokazuje koliko je oporavak na staklenim nogama.
S knjiženjem Ininih 300 milijuna kuna već u prvom kvartalu plus bi mogao biti 0,4 posto – 0,5 posto, a bez Ine gotovo marginalan, ali opet plus koji će Milanovićeva ekipa utkati u svoju ružičastu ofenzivu kojom privodi kraju četvrtu godinu mandata. Kreću neki veći projekti koji se financiraju iz europskih fondova, zaustavljeno je osipanje domaće industrije, raste izvoz, čisti se poslovni sektor od gubitaških tvrtki, no sve je to nedovoljno da bilo tko ozbiljan može reći: “Eto, dočekali smo i taj dan, sad će sve biti bolje i lakše”.
Neće, jer nas pritišću golemi dugovi zbog kojih nam njemački Bild i ovaj vikend dijeli lekcije. Nije to prvi put da nas stranci uspoređuju s Grčkom, koja se nakon uvođenja eura dokopala jeftinih kredita, ali ih je loše potrošila ili je novac završio na inozemnim računima njihove elite. Hrvatska nije imala ni te sreće da se ikada zaduži jeftino, pa će rasprodaja preostale imovine biti glavni posao svih hrvatskih političara jer se dugovi ne mogu vraćati sa stopama rasta koje su na razini statističke greške, a kamate odnose 4 posto BDP-a.
Građani su prezaduženi ,možda i najviše u EU .