Možete li zamisliti ljepši život od onog u mirovini, kad nakon dugogodišnjeg rada i jurnjave budete napokon imali vremena za sve ono što prije niste, a da vam pritom vaša mirovinska primanja omoguće da to i ostvarite. Da bez straha ostvarujete svoje velike i male želje, imate dovoljno novca za svakodnevni život, aktivnosti, putovanja i sve ostalo. Zvuči sjajno i idilično, a upravo tako može biti. Sve što trebate napraviti jest početi na vrijeme misliti da možete mirno u mirovinu. A što trebate učiniti? Početi štedjeti čim prije možete, a odabirom štednje u drugom i trećem mirovinskom stupu nećete pogriješiti.
U stvarnom životu to izgleda ovako: prilikom prvog zaposlenja svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir obveznoga mirovinskog fonda. Fond morate odabrati i ako ste obrtnik, poljoprivrednik ili imate samostalnu djelatnost. To možete učiniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u bilo kojoj poslovnici Fine ili online. Ne učlanite li se sami, REGOS će vas automatski rasporediti u jedan od fondova stoga je važno da sami sebi odaberemo društvo za upravljanje i kategoriju.
Što se događa u prvom, drugom i trećem stupu?
U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca uplaćujete 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. U drugi stup uplaćujete pak 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji ste sami izabrali kada ste se prvi put zaposlili. Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju – sami birate koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti. Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15%. Na primjer, ako danas počnete uplaćivati 26,55 eura mjesečno i isti iznos redovno uplaćujete sljedećih 25 godina, na osobni račun ukupno ćete uplatiti 7.965 eura dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od 3% tijekom svih 25 godina uplate, na računu ćete ukupno imati 13.706,80 eura ili 5741,80 eura više.
*Izvor: izačun je napravljen prema kalkulatoru jednog dobrovoljnog fonda, a evo popisa kalkulatora svih dobrovoljnih mirovinskih fondova:
Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond
Reiffesien dobrovoljni mirovinski fond
Nema ograničenja, a štednja je nasljedna
Ono što je dobro jest da svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda.
Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je fleksibilna i nema nikakvih ograničenja. To znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti maloljetne osobe na čije se ime uplaćuje mirovinska štednja, i to je samo njihova imovina. Ako, pak, prestanete uplaćivati ili neredovito uplaćujete u svoj dobrovoljni mirovinski fond, članstvo u fondu se ne prekida. Mirovinsko društvo, koje upravlja fondom, i dalje investira vaš dotad prikupljeni novac i ostvaruje prinose vama, kao i svim ostalim članovima fonda. Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina koja je nasljedna. U slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu iz trećeg stupa, ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju. Ako član dobrovoljnoga mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu sukladno ugovoru koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.
Štednja u banci ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima?
Kada promišljaju o štednji, mnogi se dvoume odabrati štednju u banci ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Odluka je osobna, no ono što je važno znati jest da je dobrovoljna mirovinska štednja jedini financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državne poticaje i prinos. To znači da svoju mirovinsku štednju uvećavate za 15% državnih poticaja koje dobivate na kraju svake godine na ukupno uplaćen iznos u toj kalendarskoj godini, a najviše do 99,54 eura. Uz to ostvarujete i prinos, odnosno zaradu društva za upravljanje mirovinskim fondom koje imovinu svih članova fonda ulaže na tržištu kapitala. Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove, ali prinos može biti i negativan jer ovisi o ulagačkoj strategiji, odnosno cijeni dionica i drugih vrijednosnih papira ili imovine u koje je investiralo društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom.
Sadržaj donosimo u suradnji s UMFO-om.