'Vlada je dobro reagirala na krizu, ali je nakon toga nestala koordinacija ministarstva i HEP-a'

U današnjoj emisiji Večernjeg TV gostuje energetski stručnjak Davor Štern, i to povodom slučaja HEP-a. Podsjetimo, USKOK je ovog utorka ušao u HEP oko slučaja trgovine plinom zbog, navodno, prodaje viškova plina po cijeni od 1 centa po mW/h. Zasad ostaje pitanje odgovornosti ministra gospodarstva Davora Filipovića, za kojeg još nije poznato hoće li odstupiti sa svoje funkcije. 

Emisiju je moderirala Petra Balija.

Ima li tu afere?

Nakon tih devet dana mislim da javnost zna sve što se zna o tome, a je li afera ili ne, to bi trebala pokazati istraga. Svaka čast USKOK-u, ali tu se radi o vrlo sofisticiranim načinima trgovanja koje je jako teško pratiti i rekonstruirati. Na tome rade forenzičari, a jedna velika revizija poslovanja HEP-a u posljednjih godinu dana vrlo bi dobro došla, konkretno, Državni ured za reviziju zajedno s angažmanom stručnjaka izvana. Vrlo je teško utvrditi tko je u kojem momentu je netko imao viškove koje je morao prodati za jedan cent jer ih nije imao skladištiti, a bez toga, teško će se moći bilo što utvrditi.

Ja već nekoliko godina tvrdim da je sustav energetike u kompletnom neredu, ne znaju se ovlasti, a istovremeno se na čelo tog sustava stavljaju nedovoljno kompetentni ljudi, odnosno ljudi koji nemaju ljude oko sebe koji to znaju.

Možete li procijeniti što se dogodilo?

O tome ne mogu govoriti jer nemam spoznaja. Međutim, kao netko tko je trgovao naftom i plinom dugi niz godina, smatram da je Vlada u pravo vrijeme intervenirala za cijenu plina, odredila je maksimum - ali nije odredila minimum. Nije se trebalo držati te cijene unedogled. S INA-om je trebalo imati mehanizam da ukoliko pojeftini plin na svjetskom tržištu, toliko pojeftini i njihov plin, a ne da im se uzima njihovih 47 eura kao konstanta koja se mora plaćati. Drugo, država je još uvijek 44-postotni vlasnik Ine i mora skrbiti o njoj pažnjom dobrog privrednika. Taj mehanizam ne funkcionira - članovi Uprave nemaju nikakve ovlasti, a za znanja ne znam. U interesu države je da se ne prodaje plin po skoro nepostojećoj cijeni. Ako je tako bilo. Prema tome, Ina je u jednom trenutku trebala smanjiti proizvodnju plina, a ne ga raubati jer je u krajnjoj liniji vlasnik Hrvatska, Ina samo plaća koncesijsku naknadu. To se vrlo lako napravi, u kratkom vremenu se može smanjiti proizvodnja. Trebalo bi se ispitati zašto do toga nije došlo, a istovremeno je i HEP mogao prodavati na međunarodnom tržištu gdje bi postigao bolje cijene. Samo jedna kvalitetna revizija poslovanja HEP-a bi mogla dati pravi odgovor na ta pitanja. Krizne grupe i saborsko povjerenstvo, čak i USKOK do takvih podataka neće moći doći.

POVEZANI ČLANCI:

Zašto to mislite?

Jer nisu kvalificirani za to. Taj istražitelj USKOK-a ne može imati specifična znanja u poljima u kojima radi. Ne može USKOK sve to pokrivati, i tu je zapostavljena uloga Državne revizije. Pročitao sam i pismo glavnog državnog revizora prema svim članovima Sabora gdje je upozorio da se ne dozvoli da se revizija stavi u okvire državne administracije jer ona to nije. Ona mora biti samostalna kao HNB, a ne da budu tretirani kao svi ostali službenici. To je samostalno tijelo koje bi moralo biti lišeno bilo kakvog političkog utjecaja. 

Kako se Vlada postavila prema tome?

Na početku je Vlada vrlo dobro odradila posao i s električnom energijom, kao i s plinom u smislu zaštite potrošača, ali se na to poslije zaboravilo. Pustili su da stvari idu svojim tokom. Dosljednost u poslovanju dolazi samo iz odgovornosti. Ako pojedinac nema odgovornost, onda on neće bdjeti nad time stalno. Ne može doći do toga da netko upozorava da ima viška plina i da nitko na to ne reagira. Ina, HEP i ministarstvo - na toj liniji bi se mogli utvrditi nedostaci koordinacije tih tijela i potegnuti pitanje odgovornosti zašto je to tako. Uvijek se postavlja pitanje: 'Kome to pogoduje?'. Kada sam svojevremeno bio ministar, uvijek sam inzistirao na planovima koji bi trajali tri ili pet godina. Čak su me i kolege zezale kad sam se vratio iz Rusije da sam postao pobornik 'planirovke', ali ako vi nemate plan i strategiju koja se može pratiti, onda ste vi neuhvatljivi. Bojim se da na toj liniji našeg ponašanja je ta odgovornost pojedinca. Postoji li taj nered jer se ne znamo organizirati ili je to jer se tu nekome pogoduje, to nije na meni da odlučim.

U vrhu HDZ-a se govori kako ministarstvo Davora Filipovića, odnosno specijalni savjetnik Jurica Lovrinčević koristi ministarstvo za privatne obračune s PPD-om.

Nisam primijetio njegov utjecaj. Znam da je bio suradnik Vujnovca u Pevexu, a znam da su se tu nešto razišli, no ne vjerujem da bi se Lovrinčević na takav način obračunavao s Vujnovcem, no to su sve ulična naklapanja. 

U ovom slučaju se Vujnovca uvlači u političke obračune. Koliko je to često?

Njega se pokušavalo uvući i oko Petrokemije, Gradske plinare Zagreb... Činjenica je da u tako maloj zemlji jedan tako veliki gospodarstvenik privlači pažnju. To je svojevremeno bio i Todorić, svim većim akterima se to događa jer smo mi skloni kritiziranju - ne volimo bogate ni uspješne. Ja ga ne branim, ali je uspio u relativno kratko vrijeme stvoriti uspješni poslovni konglomerat, i možda postoje ljudi koji su mu na tome zavidni. Ja nisam, volio bih da ih ima više, ali moraju računati da će se za njima uvijek vući nekakav trag politike.

Kakva bi onda ubuduće trebala biti politika po pitanju plina?

Ne samo po pitanju plina, već bilo kojeg resursa, politika mora biti takva da na takvim mjestima država susreće s privatnim sektorom i da tamo sjede barem ljudi koji znaju ne manje od onih koji sjede na drugoj strani. Ti ljudi moraju imati znanja o tržištu, trgovanju i da mogu komunicirati to suprotnim stranama. Ina više nije državna, to je dioničko društvo u kojem država ima manjinski udio, ali se on ne može prepustiti stihiji. U kuloarima se raspravlja da se jednog dana i HEP u potpunosti privatizira, po meni bi to bilo nedopustivo. Imamo Hrvatske vode, Hrvatske šume, tvrtke u kojima se nižu afere jer vidimo da su poduzetnici kvalificiraniji od ljudi koji rade u tim ustanovama. Ti ljudi imaju puno manje plaća od privatnog sektora i logično je da privatnici mogu plaćom privući kvalitetnije ljude. Zašto bi netko radio za 1.500 eura ako mu se kod privatnika nudi 8.000 eura. Moramo se pobrinuti da te razlike budu što manje. Tu je taj problem da sustav ne funkcionira radi nekompetentnih ljudi.

>> VIDEO Plenković o plinskoj aferi: 'Hrvatsku ne trese ništa. Da malo rasvijetlimo činjenice...'

Može li Filipović preživjeti ovaj slučaj?

Govori se i da bi i Barbarić trebao ići, a činjenica je da oni dvoje nisu komunicirali, navodno, zbog vlastitog animoziteta. Ljudi se ne moraju voljeti da bi surađivali, a pogotovo na takvim funkcijama. Na pitanje osobne odgovornosti ne mogu odgovoriti, ali ako sustav nije uređen, Vlada se mora pobrinuti za to da se on uredi. Premijer bi trebao povući neke poteze, ali smjena njih dvojice neće riješiti problem ako se cijeli sustav ne dovede u red. 

Očekujete li da bi premijer mogao smijeniti još nekoga?

Ne čitam što se događa u njegovoj glavi, ali me čudi da je toliko dugo dozvolio rad ljudima koji su nekompetentni, ali i među njima postoji animozitet. Ne znam koliko njemu pomaže da u sustavu ima princip ''Zavadi pa vladaj'', s obzirom na to da je on ipak premijer i njega se sluša. Nije pametno da dozvoli jedan takav odnos između dva ključna dionika jer oni moraju cijelo vrijeme biti usredotočeni na ono što rade.

Kako bi se slučaj mogao rasplesti?

Njima bi mogli doći mentori ako ih se neće smjenjivati, međutim u ovom momentu ja ne vidim nekoga tko bi tu bio deux ex machina koji će čarobnim štapićem to promijeniti. Trebali bi staviti više mentora koji bi sustav stavili u tu funkcionalnu cjelinu koja bi funkcionirala i u krizi, ali i nakon nje.