bilo je i varanja

Stigli rezultati jesenskog roka državne mature, iz ovog predmeta bilo je najviše jedinica

Foto: Borna Filic/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Ilustracija
17.09.2019.
u 15:50
Ni na jesen, a unatoč cjeloljetnom učenju rezultati nisu bolji ni u matematici. Taj je predmet na višoj razini biralo 1036 maturanata, a tek ih je troje, i to odreda gimnazijalaca, dobilo odličnu ocjenu, dok 464 učenika ponovno nije uspjelo ostvariti zadovoljavajući prag na tome ispitu i ponovno su upisali jedinicu
Pogledaj originalni članak

7415 učenika i gimnazija i strukovnih škola ove je jeseni pristupilo na ponovljeni, jesenski rok državne mature. U posljednjih deset godina to je prva godina s najviše pristupnika za drugi rok državne mature - sve zato, podsjetimo, jer je ovogodišnja generacija maturanata najlošija generacija maturanata otkako je ujednačenog ispita na kraju školovanja.

Od ukupnog broja pristupnika jesenskim rokovima državne mature pristupilo je 5130 učenika strukovnih škola i 1307 učenika, a iz drugog je pokušaja rješavanja ispita ponovno najbolji rezultat postignut na engleskom jeziku. U tome je predmetu na osnovnoj razini, kojem je pristupilo 1244 učenika, njih dvoje ispit riješilo bez ijedne pogreške.

To je ujedno jedini predmet na jesenskom roku u kojem je netko od pristupnika ispit riješio bez greške. Zanimljiva statistika pokazuje da je na jesenskom roku u engleskom jeziku na osnovnoj razini ukupno stotinu učenika koji su dobili odličnu ocjenu od kojih je devet gimnazijalaca i 82 učenika strukovnih škola.

Ni na jesen, a unatoč cjeloljetnom učenju rezultati nisu bolji ni u matematici. Taj je predmet na višoj razini biralo 1036 maturanata, a tek ih je troje, i to odreda gimnazijalaca, dobilo odličnu ocjenu, dok 464 učenika ponovno nije uspjelo ostvariti zadovoljavajući prag na tome ispitu i ponovno su upisali jedinicu. Matematiku osnovnu razinu na jesenskom roku ponovno je palo 1228 učenika od čega 1107 učenika strukovnih škola.

Ukupno gledano najviše petica uspjeli su maturanti ostvariti na engleskom jeziku na osnovnoj razini. Promatramo li izborne predmete najviše jedinica iznova je bilo na fizici - 328 učenika dobilo je nedovoljan, a samo jedan učenik od 432 pristupnika tome predmetu dobio je odličan.

Ni na jesenskom roku maturanti nisu shvatili važnost državne mature i nužnost poštivanja pravila. Naime kod jednog učenika ispod klupe pronađen je nedopušteni materijal pa su mu poništeni svi ispiti s jesenskog roka mature. Istu kaznu zaradilo je i troje učenika koji su zamijenili ispitne materijale.

- Prilikom raspakiravanja uočeno je da je došlo do razmjene pojedinih dijelova ispitnih materijala. Svim trima učenicima koji su u tome sudjelovali  temeljem Pravilnika o polaganju državne mature poništeni ispiti jesenskoga roka. - potvrdili su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

PA
Pax
16:19 17.09.2019.

Koja zemlja ti je radikalno klerikakna? Ne misliš valjda na Hrvatsku u kojoj su sve poluge moći u rukama bivših komunista i njihove djece neoliberala?!

Avatar mdoresic
mdoresic
16:54 17.09.2019.

Uvaženi prof. Mladinić (Večernji list 10. kolovoza 2019.), kao profesor matematike u svojoj analizi stanja i rezultata državne mature zaboravio je reći jednu bitnu stvar, a to je: 30-37 zadataka iz matematike za 4 sata su TOTALNI NONSENS. Zašto? Zato što takvi zadaci za 4 sata rješavanja ne mogu biti drugo nego 'pitanjca' s odgovorima pod A, B, C, D kao za vozački test. To više nije matematika! To je nakarada od poimanja matematike. Ta činjenica ima svoj dalekosežni učinak na niže razrede čak i u osnovnoj školi. Nastavnici se žale da djeca ne rade sustavno, a zašto i bi, kad imaju predložak trivijalnih zadataka na maturi. Dakle, takvo snižavanje kriterija na državnoj maturi vraća nam se kao bumerang u smislu snižavanja kriterija već i u osnovnoj školi. Spuštanje ljestvice iz godine u godinu ima za posljedicu dolaženja do dna. I sada imamo što imamo, susret sa stvarnošću neznanja. I što sada?! Apsolutna je odgovornost na ‘stručnjacima’ NCVVO-a i Ministarstva koji su na ovakav način posljednjih deset godina koncipirali državnu maturu iz matematike. Ne samo matematike, ispit iz fizike je još porazniji po svojoj razini i sadržajnoj besmislenosti . Još je jedan katastrofalan krimen NCVVO-a, određivanje kriterija-praga prolaznosti prema uvidu u uspješnost rješavanja konkretne mature. To znači da se razina zadataka kao i prag prolaznosti prilagođava neznanju učenika umjesto da državna matura bude korektiv kakvoće obrazovnog sustava i bitan pokazatelj uspješnosti obrazovnog proc

Avatar mdoresic
mdoresic
16:54 17.09.2019.

Uvaženi prof. Mladinić (Večernji list 10. kolovoza 2019.), kao profesor matematike u svojoj analizi stanja i rezultata državne mature zaboravio je reći jednu bitnu stvar, a to je: 30-37 zadataka iz matematike za 4 sata su TOTALNI NONSENS. Zašto? Zato što takvi zadaci za 4 sata rješavanja ne mogu biti drugo nego 'pitanjca' s odgovorima pod A, B, C, D kao za vozački test. To više nije matematika! To je nakarada od poimanja matematike. Ta činjenica ima svoj dalekosežni učinak na niže razrede čak i u osnovnoj školi. Nastavnici se žale da djeca ne rade sustavno, a zašto i bi, kad imaju predložak trivijalnih zadataka na maturi. Dakle, takvo snižavanje kriterija na državnoj maturi vraća nam se kao bumerang u smislu snižavanja kriterija već i u osnovnoj školi. Spuštanje ljestvice iz godine u godinu ima za posljedicu dolaženja do dna. I sada imamo što imamo, susret sa stvarnošću neznanja. I što sada?! Apsolutna je odgovornost na ‘stručnjacima’ NCVVO-a i Ministarstva koji su na ovakav način posljednjih deset godina koncipirali državnu maturu iz matematike. Ne samo matematike, ispit iz fizike je još porazniji po svojoj razini i sadržajnoj besmislenosti . Još je jedan katastrofalan krimen NCVVO-a, određivanje kriterija-praga prolaznosti prema uvidu u uspješnost rješavanja konkretne mature. To znači da se razina zadataka kao i prag prolaznosti prilagođava neznanju učenika umjesto da državna matura bude korektiv kakvoće obrazovnog sustava i bitan pokazatelj uspješnosti obrazovnog proc