Kolonu od deset automobila koja je danas oko 14 sati stigla pred Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu dočekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Loše za okoliš, šalili su se i članovi same delegacije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je izašla iz crnih vozila, i sami svjesni da su u neskladu sa zelenom ekonomijom i ekološkim ciljevima koji su svima u ustima i planovima i na kojoj inzistira Komisija, pogotovo jer su taman stigli zrakoplovom s Cipra. No dobro za Hrvatsku.
Ursula von der Leyen donijela je Hrvatskoj odobren Plan oporavka i otpornosti težak 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. Nakon današnjeg zelenog svjetla Komisije, Vijeće EU ima četiri tjedna za usvajanje provedbene odluke, koja je formalno odobrenje i koja omogućuje isplatu predujma u visini 13 posto vrijednosti NPOO-a, što je u hrvatskom slučaju oko 819 milijuna eura.
– Hrvatski plan je sjajan – kazala je Ursula von der Leyen u zgradi u kojoj je, prisjetila se, bila tek otvorena na početku hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
– Komisija je dala zeleno svjetlo planu oporavka. To je plan koji ima najveći udio BDP-a. Vrlo je ambiciozan – kazala je dok je sjedila sa svim članovima hrvatske Vlade.
Plan, dodala je, dobro uravnotežuje ulaganja i reforme u gospodarstvu, upravi i zdravstvu. Kako je prije rekao visoki izvor iz EU, Hrvatski plan predviđa 76 reformi, a većina njih tiče se preporuka koje je Hrvatska i prije dobivala, što može zvučati relativno malo u odnosu na ulaganja, no Hrvatskoj veliki dio BDP-a ovisi o ulaganjima i stoga su stručnjaci Komisije koji su pregledavali plan željeli pružiti šansu. Ovo su reforme povezane s ulaganjima, naglasio je.
Učinkovitija javna uprava
Ono što je novo je, pak, okvir za ispunjavanje ciljeva u sljedećih pet godina, a reforme uključuju reformu poslovnog okruženja, zakonodavnih ureda i administrativnih opterećenja. U javnoj upravi predviđa se rad po novom modelu, a postoje i određena spajanja u području javne uprave kako bi ona bila učinkovitija i pružala usluge. Kod pravosuđa, dodao je isti izvor, imamo kombinaciju reformi i ulaganja, posebno koje se tiče skraćivanja roka obrade postupaka.
– Energetska učinkovitost je nešto odlično. Dvadeset posto vašeg plana ide u digitalizaciju, širokopojasni internet, što je važno za povezivanje ljudi. Investiranje u e-zdravstvo je vrlo bitno kao i ulaganja u obrazovanje što je važno. Isto tako mi se sviđa da je uravnoteženost ulaganja i reformi dobar miks – istaknula je Von der Leyen.
Nakon prve objave plana, čuli su se nezadovoljni glasovi privatnika o protežiranju javnog sektora, no visoki izvor iz EU to odbacuje riječima kako će biti važno da privatni sektor vidi koje su mogućnosti i da ih iskoristi.
– Moramo, primjerice, raditi na učinkovitijoj javnoj upravi, a za to će joj biti potrebna pomoć privatnog sektora. Nije važno u kojem dijelu gospodarstva novca ima više, već kako će se taj novac iskoristiti, kako će biti usmjeren – istaknuo je.
Inovativan projekt
A novca ima. Sredstva koja je odobrila Komisija iznose čak 12 posto hrvatskog BDP-a.
– Važna je demografska revitalizacija, povećat ćemo obnovljive izvore energije, ulaganjem u vodu za piće, osigurati internet za sve građane i gospodarstvenike, u pravosuđu želimo smanjiti broj neriješenih predmeta za 35 posto. Želimo iskoristiti sredstva za otvaranje 100.000 radnih mjesta... – kazao je Plenković, ali i podsjetio na krizu koronavirusom i potresima u Hrvatskoj kad se pokazalo pravo lice europskih integracija – solidarnost.
Šefica Komisije, u čijem je izboru veliku ulogu odigrao baš Plenković, uzvratila mu je: – Kada te slušam, to je sve zagrijalo moje srce i veselim se provedbi.
Hrvatski plan dobio je zeleno svjetlo Komisije, a sada mu predstoji da ga odobri i Vijeće, a potom kreće pravi posao – provedba, provedba i provedba, istaknula je. Usto, još su dva hrvatska cilja – ulazak u Schengen i eurozonu.
– Po nama je Hrvatska spremna za Schengen, zadatak je da uvjerimo Vijeće. Hrvatska je na dobrom putu što se tiče uvođenja eura. Ako Hrvatska tako nastavi, mislim da su tu pozitivne prognoze što se tiče 2023. – kazala je Von der Leyen, dok je Plenković bio određeniji i kazao da “možemo u dobroj vjeri očekivati da se 2021. donese odluka o Hrvatskoj kao novoj članici schengenskog područja”.
Predsjednica Komisije obilazi države kojima je odobren Plan oporavka i otpornosti i pritom posjeti jedno mjesto vezano uz projekt iz plana. Od tog je sistema izuzela Hrvatsku, gdje je posjetila zagrebačku katedralu, kao simbol potresa koji su lani pogodili Hrvatsku, a onda i tvrtku Rimac Automobili u Svetoj Nedelji. Da ne bi bilo zabune, europskim instrumentom financiraju se projekti nastali nakon veljače 2020., a i korisnik nije tvrtka Rimac, već projekt Slobodna mobilnost, u okviru kojeg je Rimac dioničar.
Projekt je inovativan jer će omogućiti otvaranje visokospecijaliziranih radnih mjesta koja će pridonijeti gospodarskom oporavku, podržati održivu mobilnost i razvoj električnih automobila. Sadrži i socijalnu dimenziju jer će biti na raspolaganju osobama s invaliditetom, glasi objašnjenje iz Komisije. Mate Rimac je pak danas Ursuli von der Leyen predstavio projekt Robotaxija.
– Budućnost mobilnosti potpuno će se promijeniti. Mislim da će ovaj projekt privući stotine milijuna investicija – najavio je Rimac, dok je predsjednica Komisije bila duboko impresionirana te je posjet komentirala riječima: – Vidjela sam budurćnost ovdje u Hrvatskoj.
A kako vidjeti taj čuveni plan?