Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji su izradili Ministarstvo unutarnjih poslova i Fakultet prometnih znanosti, završeno je prošli tjedan. Prijedlogom se drastično povećavaju kazne za najteže prometne prekršaje, a uvode se i novosti poput privremenog oduzimanja vozila za recidiviste.
VIDEO Stižu veće kazne za vozače
Tako bi ubuduće bez vozila mogli ostati vozači koji su najmanje već dva puta pravomoćno kažnjeni, a ponovno su uhvaćeni u sljedećim teškim prekršajima: prekoračenju dopuštene brzine za više od 50 kilometara na sat, namjernom prolasku kroz crveno, vožnji u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, ako imaju više od 1,5 g/kg alkohola ili voze pod utjecajem droge, voze prije polaganja vozačkog ispita ili u vrijeme dok im je dozvola oduzeta zbog ranijeg prekršaja, ako odbiju alkotest ili test na droge.
Trošak čuvanja snose vozači
Vozila će se pri tome oduzimati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka, a troškove čuvanja snosit će počinitelj prekršaja. A za te najteže prekršaje znatno se povećavaju i novčane kazne, i to sa sadašnjih 5000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Uz to, počinitelji tih prekršaja ostat će i bez vozačke dozvole na šest mjeseci, godinu dana ili dvije godine, ovisno o tome koji im je to put da su ponovili te prekršaje. No to nije sve, udvostručuje se i broj kaznenih bodova za najteže prekršaje s tri na šest.
Predlagači izmjena i dopuna Zakona idu s povećanjem kazni za najteže prekršaje jer se ispostavilo da dosadašnje kazne za recidiviste nisu utjecale na to da ne ponavljaju prekršaje.
VIDEO Pogledajte emotivnu ministricu Žalac
Na javnom savjetovanju najviše reakcija i komentara izazvala je predložena mjera oduzimanja vozila. Tako su prijevoznici postavili pitanje što će biti s vozilom kojim je vozač recidivist počinio neki od prekršaja za koji je predviđeno oduzimanje vozila, a to vozilo nije u njegovu vlasništvu nego je primjerice unajmljeno ili u vlasništvu tvrtke. Umirovljeničke udruge su se pak pobunile zbog uvođenja obveznog liječničkog pregleda za vozače koji produljuju vozačku nakon 67. godine. To smatraju diskriminacijom i pogodovanjem lobiju medicine rada. Pravobraniteljica za djecu je pak predložila da policija roditelje koji nepropisno prevoze svoju djecu prijavljuje centru za socijalnu skrb. No, iako je to predloženo s dobrim namjerama, problem je što su ti centri ionako preopterećeni poslom i teško da bi se mogli baviti i tim problemom.
Djelatnik na Odjelu za prekršajnu evidenciju i registar neplaćenih kazna, Ministarstva pravosuđa, tako je predložio uvođenje skandinavskog modela prema kojem se visina kazna za prekršaje određuje prema visini prihoda počinitelja. Napisao je da 90 posto zaposlenih u Hrvatskoj nema plaću veću od 5000 kuna, da im je problem plaćati i postojeće kazne te da je skandinavski model pravedan i riješio bi taj problem.
Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. postavljen je cilj da do 2020. imamo 213 poginulih na cestama, odnosno 50 posto manje u odnosi na 2011. godinu. No od tog cilja smo jako daleko. Lani je na hrvatskim cestama poginulo 317 osoba. To je 14 poginulih manje u odnosu na godinu prije, no to je i dalje jako daleko od željenih rezultata. Hrvatska je pri tome na samom dnu u EU po broju poginulih na cestama. Prosjek broja poginulih na cestama na milijun stanovnika za EU u 2017. iznosi 49, a u Hrvatskoj 80. Od nas su gore samo Rumunjska i Bugarska s 98 odnosno 96 poginulih na milijun stanovnika. Drastičnije kazne koje se predlažu mogle bi smanjiti crne hrvatske prometne brojke. No neki stručnjaci predlažu da bi vozačima uz batinu trebalo ponuditi i mrkvu. Tako Željko Marušić i Ivan Dadić predlažu da se nagradi vozače koji nemaju ni jedan prekršaj.
Češće kontrole
Prema njihovum prijedlogu, vozači koji su pet i više godina bez ijednog prometnog prekršaja i opomene trebali bi dobiti popuste od 50-60 posto na sva davanja, uključujuči i registraciju, te na cestarinu. Smatraju da bi se u financiranje te mjere prvenstveno trebale uključiti osiguravajuće kuće, a dijelom i država, jer izravno i znatno smanjuju materijalne rashode. Uz to, mnogi stručnjaci smatraju da strože kazne imaju samo kratkoročni učinak. Stoga napominju da do pravih pomaka u poboljšanju sigurnosti prometa može doći samo dobrom edukacijom još od najranije dobi u školama pa i u vrtićima. Djeca bi se tako upoznala s pravilima i rizicima u prometu, a to znanje bi im koristilo cijeli život.
Trebalo bi, među ostalim, osnovati i agenciju za sigurnost cestovnog prometa i uspostaviti sustav hitne helikopterske medicinske pomoći u prometu. Policija bi pak trebala češće provoditi kontrole, da godišnje obuhvati 20 posto vozača.
>> Pogledajte video: Koliko vrijede vozačke dozvole
Da klepe ministricu i sinčeke naše 'elite' imalo bi smisla, ovako opet udri po najslabijima. Njima se priznaje 'to se može svakome desiti' kao olakšavajuća okolnost, nama ne.