Kako povući novac iz EU fondova te kako gospodariti tim novcem objašnjava Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
Koji su konkretni planovi za projekte modernizacije željezničkog prometa u sljedećem razdoblju?
HŽ Infrastruktura nositelj je trenutačno najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj te je na nacionalnoj razini vodeća u apsorbiranju sredstava fondova EU namijenih sektoru prometa. Na željezničkoj mreži u Hrvatskoj fokus je na dva glavna koridora, koridoru RH1, od granice sa Slovenijom preko Zagreba do granice sa Srbijom, te na koridoru RH2 od granice s Mađarskom preko Zagreba do Rijeke. Zbog toga na željezničkoj mreži Hrvatske provodimo niz projekata sufinanciranih iz fondova EU, a iz istog izvora provodi se i modernizacija na ostalim željezničkim pravcima.
Koji su od tih projekata prioritet, koji će prvi u realizaciju?
U tijeku su radovi na najvećem infrastrukturnom projektu, gradnji drugoga kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg između Dugog Sela i Križevaca, čija vrijednost iznosi 196,9 milijuna eura. Na tu se dionicu nadovezuje projekt gradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na dionici od Križevaca preko Koprivnice do državne granice s Mađarskom. Natječaj za izvođenje radova objavljen je krajem prošle godine, a procijenjena vrijednost iznosi 297,1 milijun eura. Intenzivno radimo i na pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i gradnju drugog kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac za koju je raspisivanje natječaja za radove procijenjene vrijednosti 316 milijuna eura planirano ove godine. Odobrenje projekta i stopa EU sufinanciranja očekuje se tijekom ljeta.
Najzahtjevnija dionica buduće nizinske pruge jest dionica između Oštarija i Škrljeva za koju je krajem prošle godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Na riječkom lučkom području u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka u tijeku su dva projekta: Rijeka Brajdica i Zagrebačko pristanište. Na projektu Rijeka Brajdica, vrijednom 35,5 milijuna eura, koji se s 85% sredstava sufinancira EU sredstvima radovi su u punom jeku, dok je za projekt Zagrebačko pristanište ukupne vrijednost 31,6 milijuna eura u tijeku postupak javne nabave.
Još jedan važan EU projekt na riječkom području jest Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Posebno bih istaknuo projekt elektrifikacije i modernizacije pruge Zaprešić – Zabok, vrijedan 82 milijuna eura, koji se također sufinancira s 85% EU sredstava i na kojem su radovi u punom zamahu, a ove godine će započeti i radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar vrijednom 72 milijuna eura. Uz to, pokrenuli smo nabavu za izradu studijske dokumentacije za povezivanje unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica, dok je u pripremi dokumentacija za modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb, kao i modernizacije željezničke pruge Oštarije – Knin i Knin – Split.
Koliki je udio sredstava i EU fondova koje planirate povući u realizaciji projekata modernizacije?
U razdoblju od 2018. do 2022. godine 69 posto planiranih investicija na hrvatskoj infrastrukturnoj mreži, odnosno 6,9 milijardi kuna odnosi se na EU projekte, a u većini projekata, riječ je o visokih 85 posto ukupnih prihvatljivih troškova.
Može li se u ovom trenutku govoriti o izgradnji nizinske pruge Rijeka – Zagreb i koji su mogući poslovni modeli realizacije tog projekta?
Jedan od prioriteta u Strategiji prometnog razvoja 2017. – 2030., koju je Vlada usvojila u kolovozu 2017. godine, jest izgradnja nizinske pruge. Nizinska pruga ključni je projekt za željeznički promet koji će omogućiti uvjete za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti.
Pruga od državne granice s Mađarskom do luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te povezuje pruge na području riječkoga željezničkog čvorišta s unutrašnjosti Republike Hrvatske, odnosno s drugim prugama na području Europske unije. Ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,1–2,6 milijardi eura, a izvor financiranja velikih projekata su fondovi EU.
Pa ako znate kako.. Na posao