ANALIZA sukoba DORH-a i Ustavnog suda

Što će učiniti "muška" Vlada, a na čijoj je strani SDP-ov Forum žena, Omejec ili Cvitana?

Foto: Goran Jakuš/Pixsell
29.04.2014. Zagreb - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, dodjela nagrada za najvisa znanstvena i umjetnicka dostignuca u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu. Dinko Cvitan cestita Jasni Omejec na dobivenoj nagradi. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Jasna Omejec
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Dinko Cvitan
21.02.2016.
u 20:30
Što bi Zoran Milanović dao da se Cvitan za njegova premijerskog mandata njemu tako požalio optužujući Ustavni sud da krši Ustavom zajamčenu neovisnost DORH-a!
Pogledaj originalni članak

Nije vijest kad Ustavni sud "ugize" nekoga tko krši Ustav i zakon, već kad netko relevantan zbog kršenja Ustava i zakona "ugrize" Ustavni sud. Glavni državni odvjetnik RH Dinko Cvitan odlučnim "ne" Ustavnom sudu i kažnjavanju političkih stranaka zbog nepoštivanjaženskih kvota, na megdan je izazvao Jasnu Omejec. Šutio je čak i kad je Ustavni sud srušio presudu Ivi Sanaderu i Branimiru Glavašu te istražni zatvor Milanu Bandiću ali sada je digao glas kao dosad nitko u pravosuđu. Što bi Zoran Milanović dao da se Cvitan za njegovapremijerskog mandata njemu tako požalio optužujući Ustavni sud da krši Ustavom zajamčenu neovisnost DORH-a! Ustavni sud bi i tada bio prisiljen upozorenje kojim traže daDORH poštuje zakon i odluku Ustavnog suda, poslati i Vladi koja preko tijela državne uprave osigurava provođenje odluka Ustavnog suda. Tko je u pravu, Cvitan ili 11 sudaca Ustavnog suda? Što će "muška" Vlada učiniti, hoće li opet tražiti savjet, i od koga, od odvjetnica ili odvjetnika? Hoće li Ustavni sud nešto učiniti u obranu svoga autoriteta? Odgovori na ta pitanja Domoljubnoj koaliciji znače 550.000 kuna više ili manje u blagajni, Autohtonom HSP-u 450.000, Hrvatskoj raste 250.000, HDSSB-u, Naprijed Hrvatskoj i SRP-u po 100.000 kuna... A neprocjenjivo je koliko bi to značilo ženama u Hrvatskoj, koje su, kako pokazuje i aktualna kampanja u SDP-u, muškarcima jako važne na izborima, ali samo kako bi birale, a ne i da budu birane.

Ustavni suci još su lani 24. rujna u svojoj odluci kojom su iz Zakona o izborima zastupnika izbrisali u veljači 2015. uvedenu pretjeranu drugu sankciju – eliminaciju kandidacijskih lista, napisali da iz pravnog poretka nije izbrisana i prekršajna kazna od 50.000 kuna zanepoštivanje 40 postotne spolne kvote na izbornim listama. Unatoč tomu, saborski zastupnici, poneseni tumačenjem Peđe Grbina (SDP), obrušili su se na Ustavni sud koji je dan kasnije priopćio kako ostaje na snazi obveza da kandidacijske liste moraju imati najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, jer nije ukinuta i prekršajna kazna od 50.000 kuna iz Zakona o ravnopravnosti spolova. Državno izborno povjerenstvo je postupilo u skladu s Zakonom o ravnopravnosti spolova i Odlukom Ustavnog suda iz rujna 2015. te su poslali obavijest pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić i DORH-u kao tijelu ovlaštenom za pokretanje prekršajnih postupaka. To je DIP, s potpisom potpredsjedniceAne Lovrin, i priopćio nakon što se DORH očitovao kako, unatoč tumačenju Ustavnog suda, ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagateljakandidacijskih lista jer se prema Zakonu o ravnopravnosti spolova kazna od 50.000 kuna zbog nepoštivanja spolne kvote od 40 posto na izbornim listama može primijeniti tek od trećih izbora nakon stupanja zakona na snagu, dakle 2019., ako prije ne bude prijevremenihizbora. Tako je i Ustavni sud tumačio taj zakon, ali kako Zakon o ravnopravnosti spolova nije ništa promijenio, u veljači 2015. uvedena je posebna mjera u Zakonu o izboru zastupnika prema kojoj se odmah uvodi obveza poštivanja načela ravnopravnosti spolova s najmanje 40 posto pripadnika svakog spola na izbornoj listi. Uz to je bila predviđena ukinuta sankcija, ali njezinim ukidanjem nepoštovanje te posebne mjere, ostalo je kažnjivo po Zakonu oravnopravnosti spolova koji predviđa takve posebne mjere i kazne za njihovo nepoštivanje. I iz prijedloga Zakona o izboru zastupnika očito je da se radi poštivanja načela ravnopravnostispolova uvodi posebna mjera o 40-postotnoj spolnoj kvoti, upravo zbog toga što ni opći okvir te mjere iz Zakona o ravnopravnosti spolova nije ništa promijenio.Međutim, DORH tumači kako su sankcije predviđene u Zakonu o ravnopravnosti spolova odnose samo na kršenje tog, a ne i drugih zakona pa ni Zakona o izborima zastupnika.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić tumačenje DORH-a smatra "pravno nemuštim" i temeljem odluke Ustavnog suda piše prekršajnu prijavu protiv svih koji nisu poštovali žensku kvotu na izbornim listama. I prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnicaKatedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci, za HRT je izjavila da je ispravno tumačenje Ustavnog suda jer je za kršenje posebne mjere iz izbornog zakona predviđena opća sankcija u Zakonu o ravnopravnosti spolova i da je Ustavni sud, kojeg svi moraju poštivati, morao upozoriti DORH na pogrešno tumačenje. Doc. dr. sc. Mato Palić,ustavnopravni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta za Glas Slavonije je rekao da je načelno pogrešno jednim zakonom propisati ponašanje, a drugim sankciju. Uistinu, zadovoljava li to kriterij određenosti zabranjenog ponašanja i kazne? Palić se složio da se iDORH mora pridržavati tumačenja u odlukama i rješenjima Ustavnog suda, ali sporno "upozorenje" nije ni odluka ni rješenje, niti ima obvezujući karakter. Sudeći po reakciji Cvitana, međutim, čini se da ni nova obvezujuća odluka Ustavnog suda ne bi ništa promijenila. Inače, Ustavni sud je "upozorenje" slao i Hrvatskom saboru u sklopu krize okoreferendumske inicijative o braku, i ono je ispoštovano.

Uzgred, zanimljivo je kako nitko, pa ni žene, od 2008. nije inzistirao na tumačenju da se do trećih izbora mora postići ravnopravnost prema spolnoj strukturi stanovništva, znači oko 51 posto žena (članak 12. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova), dok se sankcija zbog "osjetne neuravnoteženosti jednoga spola" - ispod 40 posto jednoga spola (članak 12. stavak 3.), primjenjuje odmah.

Gotovo pa sigurno je da sve strane nisu rekle sve. Za očekivati je očitovanje sjednice Ustavnog suda. Najčudnije je što politika sada šuti, ponaosob oni koji su tako srčano zagovarali prava žena kad im se činilo da ih Ustavni sud krši. Doslijedni branitelji ženskih prava sada bi trebali napasti Cvitana. Što će sada Peđa Grbin? O temi koja ga je potpuno osvojila uoči izbora, sada šuti. U rujnu 2015. kukao je na braniku prava žena i tumačio kako su se njegove koalicijske stranke, unatoč odluci Ustavnog suda, obvezale da će na izborima poštovati kvotu od 40 posto. I Socijaldemokratski forum žena sa saborskim zastupnicamaSDP-a oštro je osudio odluku Ustavnog suda jer je odredba o kvotama po njihovu tumačenju postala "potpuno neobvezujuća, deklarativna, bez ikakvih sankcija za one koji je neće primijeniti" te su izrazili iskreno žaljenje što se i Ustavni sud svrstao na stranu onih koji su protiv zaštite prava žena u Hrvatskoj. I Vladin ured za ravnopravnost spolova priopćio je da je Ustavni sud "zadao snažan udarac dugogodišnjim nastojanjima za uspostavom rodne ravnoteže u procesima političkog odlučivanja". SDP-ova zastupnica Gordana Sobol tada je rekla kako "čista politička odluka Ustavnog suda (...) ide na ruku samo onim političkim snagama koje jedno govore, drugo misle, a treće rade i kojima su puna usta govora ouključivanju žena" pa je zaključno poručila kako će SDP kvote na svojim listama "itekakoznati poštovati". Sobol tada nije bila svjesna da je zapravo govorila i o svojoj stranci koja seitekako istakla među onima koje ženske kvote ne znaju poštivati. Na čijoj su sada strani,Omejec ili Cvitana?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

OB
Objektivno...
22:56 21.02.2016.

Samo malo... ko je ovaj tip desno? U kakvoj su oni vezi da se tako maze i uzbuđuju jedno drugo?