Svaki građanin Hrvatske ima pravo na internetsku vezu i pozive iz fiksne mreže jer se radi o osnovnim uslugama zajamčenima Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Pravilnikom o univerzalnim uslugama, pak, ta se odredbe detaljno propisuju i redovito unapređuju i osvježavaju. Tako je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM, odradila i posljednju izmjenu Pravilnika, koji je bio na javnoj raspravi te objavom u Narodnim novinama u utorak 23. srpnja i formalno će stupiti na snagu, dok odredba o povećanju internet brzine stupa u primjenu s 1. siječnjem 2025. godine. Ono što donose izmijenjena pravila, osim brzine interneta jest i njegova tehnička dostupnost, a tu su i cijene, s posebnim naglaskom na one za socijalno ugrožene skupine.
Svi operatori
Tako će se, po novom, internet ubrzati na minimalno 14 megabita u sekundi u dolasku, s minimalnom mjesečnom količinom besplatnih podataka od najmanje 100 GB. Do sada je brzina interneta koja se mora svakom stanovniku omogućiti bila 7 Mbit/s za download, odnosno skidanje podataka te megabit u sekundi u tzv. uploadu. Usto, prvi se put propisuje da Hrvatski Telekom neće biti jedini operator koji je obvezan pružiti takvu uslugu korisnicima, nego i ostalo dvoje telekom operatora – A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Pravo na univerzalnu uslugu imaju svi oni korisnici koji trenutno nemaju minimalnu brzinu od 14 Mbit/s, odnosno oni koji komercijalno mogu dobiti veću brzinu ne mogu zahtijevati pružanje univerzalne usluge. S obzirom na napredak tehnologije kao i činjenice da internetska povezivost u slučaju univerzalne usluge nije uvjetovana tehnološki, već je tehnološki neutralna, telekomi mogu omogućiti uslugu pristupa internetu putem fiksne ili mobilne veze. Cilj regulatora je, kako ističu, omogućiti minimalnu funkcionalnu brzinu interneta sa svrhom digitalne uključivosti svih građana Hrvatskoj, primjerice, školarce kojima je povezanost potrebna zbog školovanje i edukacije ili poduzetnicima za obavljanje posla ali i javnim ustanovama na nedostupnim područjima.
Kada se, pak, radi o cjenovnoj pristupačnosti, HAKOM je zaključio kako su cijene usluge pristupa internetu u Hrvatskoj pristupačne prosječnim potrošačima. Cijena osnovnog paketa usluge širokopojasnog pristupa internetu, spram međunarodnih i EU smjernica, treba biti ispod dva posto mjesečnog bruto nacionalnog dohotka (GNI) po stanovniku. "U kontekstu Hrvatske navedeno znači da bi cijena osnovnog paketa usluge pristupa internetu trebala biti ispod 29,21 euro."
POVEZANI ČLANCI:
Posebno se novim izmjenama pravilnika reguliraju cijene za socijalno ugrožene stanovnike te se kriteriji i proširuju. "Na temelju procjene regulatornog učinka zaključeno je kako mjesečna naknada paketa za socijalno ugrožene za univerzalnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu može iznositi najviše dva posto mjesečnog neto dohotka po odrasloj osobi u riziku od siromaštva." Slijedom toga, mjesečna naknada za socijalni paket u RH za univerzalnu uslugu interneta iznosit će najviše 6,77 eura. A novost je da se pravo na korištenje univerzalnog paketa za socijalno ugrožene proširuje pa će ga moći ostvariti: korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici osobne invalidnine kojima nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje, korisnici nacionalne naknade za starije osobe, korisnici novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, korisnici novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata i korisnici prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.
Razdvajanje poziva
I govorni pozivi s fiksne linije i dalje su dio univerzalne usluge. No korisnici imaju pravo tražiti razdvajanje takvih usluga. Kada se radi o cijenama za univerzalne usluge, HAKOM kao regulatorna agencija morat će dati svoju suglasnost prije negoli krenu u primjenu. Jednako tako, procedura nalaže Agenciji i da raspiše javni poziv za obavljanje univerzalne usluge, tako da će se neovisno o nametnutoj obvezi trima operatorima na poziv moći javiti svi operatori, premda se takvo što ne očekuje.
Osiguravanje osnovne usluge interneta i poziva ne kompenzira se operatorima iz državnog proračuna, već su teret troška pojedinog operatora koji je ima obvezu pružiti. Hrvatska regulatorna agencija procijenila je da nacionalni operatori financijski stoje dovoljno dobro da bi ih mogli odraditi, a usto smatra da je to svojevrsna društvena odgovornost. Ipak, postoji i alternativa, a to je osnivanje fonda pri HAKOM-u u kojem bi participirali svi operatori koji rade u Hrvatskoj, a iz kojeg bi se potom nadoknadio dio troška operatora. Zasad nije zatražen takav "osigurač".
>> VIDEO Pogledajte nevjerojatne prizore iznad Lučkog: Policija snimila kilometarske kolone za vikend