Nema Karlovčanina koji bar dio ljeta ne provodi na obali Korane. Na glavnom se gradskom kupalištu, koje Karlovčani i danas zovu Foginovo kupalište, uči plivati, skakati u vodu, roniti, a zahvaljujući sadržajima – od ulazne rampe za osobe s invaliditetom, tuševa, svlačionica, novih sanitarnih čvorova, kafića, sportskih sadržaja, vodenog parka, spasilačke službe, škole plivanja – kupalište je prvo u Hrvatskoj steklo titulu registriranog riječnog kupališta.
Druženja na slapu, prve ljubavi, svirke u večernjim satima i sl. tek su dio odrastanja generacija Karlovčana koji su neraskidivo vezani uz sve svoje rijeke, posebno uz Koranu. A kako i ne bi kada rijeka i danas ima ljekovita svojstva. To je otkriveno i potvrđeno još u 19. stoljeću otkad je na obali Korane do danas bilo čak nekoliko kupališta; isprva vojno kupalište iz 1874., zatim gradsko kupalište s lječilištem u Vrbićevu perivoju, a poslije i Foginovo kupalište iznad slapa, i to nakon što je 1928. obitelj Dragutina Fogine otkupila zemljište i počela uređivati kupalište. Tada je to bilo pravo moderno kupalište kamo su dolazili brojni Karlovčani, ali i Zagrepčani jer se za ljekovitost rijeke tada već naveliko znalo.
Pogledajte video - Poznate osobe na ljetovanju u Hrvatskoj
Prvu potvrdu ljekovitosti Korane osigurala je vojska. Takozvanu “lučbenu sadržinu” rijeke ispitali su 1870. veleučeni dr. medicine Josip Matković te pukovnijski liječnik i profesor Emanuel Kregež i ustanovili da u rijeci ima joda i željeza. Ljekovitost i uzrečicu “Korana jača snagu muževa i krijepi žensku ljepotu” potvrdila je i nova analiza svježe i bistre Korane koju je 1898. obavio dr. Fran Bošnjaković koji je ustanovio da ona sadrži čak 13 spojeva i dva elementa klor i jod. Zbog toga je gradska vlast inzistirala na gradnji i razvoju lječilišta kojim je rukovodio dr. Blaž Ilijanić, sekundarni liječnik gradske bolnice, proučivši najviđenije slične zavode u Austro-Ugarskoj Monarhiji, pa tako i zavod dr. Winteringa pokraj Beča.
Uz Koranu je, zanimljivo je, 1897. otvoren i hotel, a 1. lipnja 1907. na gradskom kupalištu uveden je i telefon. Do uređenja Foginova kupališta najveće i najpopularnije kupalište bilo je ono na području Rakove bašte, ispod današnjeg hotela Korana – Srakovčić koje je otvoreno 1897. Kupalište je imalo kabine i bazen postavljene na pontonima koji su kasnije poslužili za gradnju pontonskog mosta. Iste te godine zabilježen i rekordan broj posjetitelja; njih čak 18.731 u sezoni. Većinom su to bili Karlovčani, vojnici i časnici, ali i posjetitelji iz Zagreba kojima je bio organiziran prijevoz, zatim iz Rijeke, Petrinje, Siska te uglednika Austro-Ugarske Monarhije. Kupalište je imalo tri dijela: zgradu za presvlačenje, 32 kabine za muškarce i 20 za žene, zatim muški i ženski bazen koji su bili odvojeni drvenom pregradom i zatvorene kabine za kupanje.
Vlasti su u ljetno vrijeme zabranile “marvu napajati i pijesak kopati” u Korani da bi osigurale nesmetano kupanje. Grad je imao razumijevanja za razvoj lječilišta pa su 1906. osnovali kupališni odbor, a već za dvije godine kupalište se proširuje, dograđuje se Hydro-elektroterapijski zavod koji je vodio liječnik dr. Izidor Vinski, a radili su vrsni poljevači i maseri. Bilo je to vrijeme kad je u modi bilo učenje njemačkog pučkog ljekara Sebastiana Kneippa koji je i zdravima preporučivao vodene kupke. Tada je objavljena i brošura “Grad Karlovac i njegove koranske kupelji” u kojoj je bio opširan popis bolesti kojima pogoduje kupanje u Korani: “bolesti živčanog sustava, bolesti hrbtenjače i klijenuti mišićja, malokrvnost, kronični reumatizam mišića i zglobova”... Kupalište je postalo nadaleko poznato i popularno, da se 1913. planira preinaka gradskog ljetnog lječilišta u zimsko kupalište na Korani, no planove je prekinuo Veliki rat. “Jednom, nisam imala ni pet godina, dobila sam anginu. Mama je pozvala doktora, ali je morala nešto u restoran pa sam ostala sama u krevetiću.
Dođe doktor, a Dubravke nema. Našli su me u malom bazenu. Temperatura je nestala. Korana me izliječila tada, a i danas liječi”, ispričala je u jednom intervjuu Dubravka Metzger Bjelajac, kći Dragutina Fogine mlađeg koji je nakon što je kupio zemljište uredio novo karlovačko kupalište. Isprva mu je pomogla vojska koja je postavila hrastove pilote na obalu da bi je učvrstili, a sve ostalo odradila je obitelj Fogina; od uređenja restorana, kabina, igrališta, do čišćenja Korane. Po riječima D. Metzger Bjelajac, njezin je otac angažirao i učitelje plivanja i veslanja, sadio je vrbe i lopoče na drugoj obali rijeke, a dno rijeke svake je godine čistio od trave da bi Korana bila čista i bistra. Staro kupalište i lječilište potpuno je srušeno i uklonjeno nakon 2. svjetskog rata, a Foginovo kupalište, te kupanje na slapu pored nekadašnje tvornice, ali i ispod hotela, i danas su mjesta koja privlače Karlovčane, ali i brojne goste i turiste. Prema podacima Grada, lani je na Foginovu kupalištu uživalo više od 40.000 kupača.
Pogledajte video - Ovo su mjesta koja baš nitko ne smije vidjeti preko Google Mapsa
Lijapa nasa Korana,i lijepi nas Karlovac,kao naviru lijepe uspomene na nekadasnja vremena,koja se zaista pamte po necemu neponovljivom,jedna je Korana,jedan je divni i lijepi Karlovac grad.