Populacijska politika

Što hrvatska mjesta čine da se ljudi ne odsele: U ovoj općini za četvrto dijete daju 12.471 euro

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Dječji park Kate Šoljić na Trešnjevci
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Nakon popisa stanovništva potrebna je demografska revitalizacija Hrvatske
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Nakon popisa stanovništva potrebna je demografska revitalizacija Hrvatske
22.07.2023.
u 11:31
Demografska kriza toliko je duboka da mjere poput potpora za novorođenčad, sufinanciranja vrtića ili stipendija ne ostvaruju pozitivne učinke
Pogledaj originalni članak

Općina Sali na Dugom otoku rekorder je po visini novčane potpore za novorođenčad. Ta mala općina u Zadarskoj županiji, koja ima samo 1772 stanovnika, dodjeljuje naknadu od 7963 eura za svako prvo i drugo dijete u obitelji. Za treće dijete najizdašnije će vas nagraditi općina Lovreć (9290 eura), a za četvrto Vir (čak 12.471 euro). Podaci su to Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, koji je nedavno objavio analizu provedbe demografskih mjera na lokalnoj i županijskoj razini u ovoj godini.

Prema toj analizi, od gradova za prvo dijete najviše izdvaja Otočac (1990 eura), za drugo Imotski (2654 eura), a za treće i četvrto Stari Grad na Hvaru (9290 eura). Novčane potpore za rođenje djece isplaćuju se u svih 127 gradova te u 422 od 428 općina.

Usluga dječjih vrtića najskuplja je u Krapinsko-zagorskoj (117 eura), a najniža u Virovitičko-podravskoj županiji (55 eura). Ovdje je zanimljivo da u top pet županija s najvećom cijenom roditeljskog udjela boravka djece u vrtićima ulazi i Brodsko-posavska (90 eura) iako su plaće u toj županiji puno niže nego, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje vrtić stoji samo 65 eura. Besplatan vrtić nude samo 24 grada i općine.

POVEZANI ČLANCI:

Nabavu udžbenika u srednjim školama sufinancira 29 posto gradova i 18 posto općina, a studentske stipendije dodjeljuje 96 posto gradova, 79 posto općina i 76 posto županija. Kupnju prve nekretnine sufinancira 166 jedinica lokalne samouprave.

“Dobrodošle su sve financijske, materijalne ili neke druge mjere koje utječu na demografsko stanje u Hrvatskoj, no demografska kriza u Hrvatskoj toliko je duboka da mjere poput potpora za novorođenčad, sufinanciranja vrtića ili stipendija ne ostvaruju pozitivne učinke, jer to je samo dio mjera koje bi se trebale primjenjivati”, komentira demograf dr. sc. Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Vukovara, koji smatra da bi državu trebalo “resetirati” i puno više pozornosti posvetiti nekim drugim aspektima kao što su pitanja radnog zakonodavstva, majki, rodilja, institucionalne podrške te posla i pravedne naknade za obavljeni rad.

Na upit može li visoka novčana naknada poput one koju dodjeljuje općina Sali biti dovoljan poticaj mladima, Živić odgovara da prvo treba analizirati stanje na terenu i vidjeti kakva je demografska slika nekog mjesta.

“Morate utvrditi imate li populaciju koja može pozitivno reagirati na takvu mjeru jer, ako u mjestu žive samo stari ljudi, ne možete ništa učiniti. Drugo, ako računaju da bi ta mjera mogla potaknuti doseljavanje, ta općina mora biti spremna ponuditi toj obitelji i radno mjesto. I treće, općina treba olakšati rješavanje stambenog pitanja. Samo to troglasje posla, stana i pomoći može potaknuti stanovništvo da ostane. Jedna mjera, bez obzira na to koliko financijski bila izdašna, nije dovoljna.” 

>> VIDEO Svi su gledali u hrabru Petru Peran iz Grebaštice kada je s konjima dojahala iz požara

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

OT
otrovnijezik
12:48 22.07.2023.

Ne morate vi meni ništa davati za mnoje dijete. Dajte meni pošteno plaćen posao za moj rad i u mjestu gdje živim.

Avatar _ZBREGOV
_ZBREGOV
12:07 22.07.2023.

za svako četvrto, što je u principu svako brazilsko dijete...🤡

NO
Nordik
11:50 22.07.2023.

Što hrvatska mjesta čine da se ljudi ne odsele... Svako selo ima svoju politiku a država nikakvu. Sela moraju osigurati funkcioniranje komunlnog sustava a ne dijeliti keš.