Sada, kada je postala ekonomska sila, Kina bi trebala imati ista pravila kao i ostale zapadne države, što nikako nije slučaj
Što ili tko povezuje Pelješki most s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom? Kinezi! Hrvatske ceste potpisale su 23. travnja ugovor o gradnji Pelješkoga mosta s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation. Trump je uvođenjem carina za kineske tvrtke koje izvoze proizvode u SAD otvorio pravi trgovinski rat između dviju zemalja koji može imati posljedice za cijelo globalizirano tržište.
Gradnja prometnica
Pelješki most, dugačak 2,4 km i visok 55 metara s četiri vozna traka, stajat će 2,08 milijardi kuna bez PDV-a (oko 480 milijuna dolara ili 420 milijuna eura, a EU sudjelovat će s 375 milijuna eura bespovratnih sredstava, odnosno podmirit će 85 posto troškova).
Ta svota je neznatna u usporedbi s iznosima u carinskom ratu između SAD-a i Kine. Od 23. kolovoza stupaju na snagu carinska davanja na kineske proizvode u vrijednosti od 16 milijardi dolara, a kineska vlada najavila je protumjere u istom iznosu uvođenjem poreza od 25 posto na uvoz američkih proizvoda.
Trump prijeti Kini novim carinama u iznosu od 200 milijardi dolara bude li Peking na pljusku odgovarao pljuskom. Iznos carine na kineske proizvode tako bi dosegao 500 milijardi dolara, koliko iznosi trgovinski debalans SAD-a u razmijeni s Kinom. Trump je uveo carinu na 818 kineskih proizvoda, a kineska vlada na 545 američkih proizvoda.
Na odluku hrvatske komisije da se prihvati kineska ponuda žalio se austrijski Strabag i talijansko-turski konzorcij Astaldi i Ictas, koji su također poslali ponude. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbila je obje žalbe. Na tvrdnje Strabaga kako kineske tvrtke primaju državne potpore odgovoreno je da strana koja je podnijela žalbu iznosi samo sumnju koju ničim ne dokazuje.
Natječajna komisija kinesku tvrtku izabrala je za izgradnju Pelješkog mosta jer je ponudila najnižu cijenu. DKOM je odbio žalbu jer nisu priloženi dokazi. No postavljaju se dva pitanja. Prvo, hoće li Kina Hrvatskoj uzvratiti nekom protuuslugom, odnosno hoće li moći barem s nekim tramvajem, lokomotivom ili brodom ući na kinesko tržište?
Drugo, je li zaista moguće konkurirati s tako niskim cijenama bez državne pomoći? Na oba pitanja odgovara Trump ratom protiv kineskih pokušaja da se uzdigne prodajom svojih proizvoda, a prije svega izgradnjom cesta, pruga, mostova i sl. i tako postane najmoćnija država na svijetu.
Kada geografski i geopolitički položaj te hegemonistički duh želi utjecati na stvaranje povijesti, tada se okreće gradnji važnih prometnica. To se događalo od vremena starog Rima. Studiju o tome kako su ceste koje su izgrađene u doba starog Rima – od Via Appije 312. godine prije Krista kao inicijalnog modela do onih u drugom stoljeću poslije Krista – utjecale na ekonomski razvitak i geopolitiku izradila je ekipa stručnjaka sveučilišta u Kopenhagenu na čelu s profesorom Carl-Johanom Dalgaardom.
Proučimo li mrežu cesta od 80.000 km koju su izgradili stari Rimljani od Italije prema ostatku Europe, Bliskom istoku i sjevernoj Africi, možemo uočiti da je gospodarski rast na području uz tu mrežu rastao brže nego u ostalim dijelovima. Dakle, ta cestovna mreža starih Rimljana utjecala je na razvitak tijekom dvije tisuće godina, a i danas je ključna.
Dalgaard je, proučavajući rimsku cestovnu mrežu odredio i nekoliko indikatora važnih za današnje doba, kao što je gustoća naseljenosti, postojanje infrastrukture, osvjetljenje snimljeno sa satelita. Utvrđeno je kako postoji veća ekonomska aktivnost i gušća nastanjenost duž starorimskih cesta.
Ono što su nekada stvarali stari Rimljani da bi mogli dominirati, sada želi provesti kineska vlada novim Putom svile. Točniji naziv projekta koji je kineski predsjednik Xi Jinping najavio krajem 2013. jest “Belt and Road Initiative”. Xi Jinpingova Kina želi tako proširiti svoju hegemoniju na Euroaziju.
Postavlja se pitanje ima li Trump pravo i može li pobijediti u trgovinskom ratu s Kinom? Činjenica je da Trump nema što izgubiti, a može samo dobiti. Iako Strabag nije predstavio, a to i nije zadaća građevinske tvrtke, dokaze o nepoštenoj igri kineske vlade na svjetskom tržištu, izdvojit ćemo neke pokazatelje koje je ovih dana objavio Corriere della Sera.
Nužno je izmijeniti pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) jer se situacija u svijetu promijenila. a to želi i Trump, Dakle, kako na tržištu igra Kina? Ako neka država ugosti tibetanskog čelnika Dalai Lamu, može biti sigurna da će njezine tvrtke biti “kažnjene” u Kini.
Kada je 2010. Norske Nobelkomité dodijelio Nobelovu nagradu za mir kineskom disidentu Liu Xiaobou, norveški losos više se nije uvozio u Kinu. Osmjehnete li se samo Tajvanu, u Kini ćete biti kažnjeni ekonomskim mjerama. Kad neka američka ili europska hi-tech kompanija želi ući na kinesko tržište, mora platiti ulaznicu, odnosno svojom tehnologijom pomoći lokalnim kineskim tvrtkama.
Spomenimo samo da su tako nastale grupe Alibaba i Tencent. Kina ima svoj motor za traženje informacija, ali nije im moguće pristupiti Googleu kojem mi pristupamo. Cenzura je snažna i spriječila je dolazak društvenih mreža kao što su Facebook ili WhatsApp.
Teško je zapadnim zemljama ući na kinesko tržište, dok je kineskim tvrtkama mnogo lakše doći u Europu i SAD. Osim toga, kineska država podupire sve tvrtke koje izlaze na svjetsko tržište. Državnu pomoć dobivaju i kineski proizvođači čelika, pa je njihov čelik znatno jeftiniji na svjetskom tržištu, a Trump je stoga uveo na njega carinu.
Nepoštena igra?
Otkad je Kina, početkom ovog stoljeća, ušla u WTO, poboljšan je standard njezinih stanovnika (što je dobro), ali sada, kada je postala ekonomska sila, trebala bi imati ista pravila kao i ostale zapadne države. Možda bi i Hrvatska mogla zatražiti neke privilegije, koje Kina traži od drugih za ulazak na njezino tržište, kako bi mogla nešto prodati i Kinezima.
Jer, ako nema nekih dogovora u tome smislu, onda je Hrvatska prejeftino prepustila kineskoj tvrtki izgradnju Pelješkog mosta. Nakon Mira na rimski način (Pax Romana) pa na američki (Pax Americana) možda će se za manje od 2000 godina analizirati utjecaj Kine na geopolitiku (Pax Sinica) započetu, uz ostalo, i Pelješkim mostom.
>> Pogledajte video - Koliko vrijede vozačke dozvole
Jooj.. prejeftino je, šta ćemo sad. Trebali smo gradnju prepustiti bratskoj austrijskoj tvrtci za cijenu samo 8 milijardi eura. Zašto jeftino kad može skuplje tako da Austrijanci još bolje žive na naš račun. A vidi čuda, zadnja su zemlja koja nam još nije otvorila tržište rada. Mi smo još kolonija za njih, ali neće to više dugo