Što Merkel očekuje od Kolinde i Karamarka 
na Balkanu

Koliko god se posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Njemačkoj može na prvi pogled činiti rutinski i protokolaran, ovaj “kratki izlet” u Berlin ipak između diplomatskih redaka otkriva podosta o položaju Hrvatske u Europskoj uniji, ali i o značaju ovih prostora, koje njemački predsjednik Gauck naziva zapadnim Balkanom, a naša predsjednica jugoistočnom Europom, u velikim geostrateškim igrama. Predsjednica je odlaskom u Berlin, koji zapravo personificira ne samo gospodarsku snagu nego i političke ciljeve Europske unije, pokazala da Hrvatska želi biti pouzdan partner svojim saveznicima. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić upinje se pokazati da su izglađeni odnosi između Zorana Milanovića i Angele Merkel zbog štetnog “lex Perković”, koji je u Njemačkoj i Europskoj uniji protumačen kao zaštita ljudi iz totalitarnog komunističkog sustava, ali nije posve uvjerljiva.

Dobra suradnja s Njemačkom nikako ne znači da Hrvatska treba odustati od svojih specifičnih interesa. Treba sa saveznicima usuglašavati strateške ciljeve, ali se nikako ne smijemo pretvoriti u poslušnu pudlicu koja na svaki gazdin zahtjev umilno maše repom. Možda je sada vrijeme da Angela Merkel malo pogura velike njemačke investitore da svoje industrijske pogone otvaraju u Hrvatskoj. Ako želi i praktično pokazati da je Hrvatska strateški partner EU i Njemačkoj kao vodećoj sili, onda je vrijeme da i njemačka autoindustrija, perjanica njemačke industrije, konačno otvori tvornicu u Hrvatskoj. Jedna takav poslovno-politički pothvat imao bi puno više utjecaja na hrvatsko javno mnijenje nego tisuće poruka o “strateškoj suradnji”. Nekako su u Hrvatskoj uvriježilo mišljenje, koje ima ozbiljno uporište u činjenicama, da se od nas očekuje da slijedimo za nas nepovoljne odluke koje donosi Zapad, ali da zauzvrat ne dobijemo ništa za nagradu. Dosad su veliki investitori iz Njemačke imali opravdanje da ne mogu ulagati zbog nepovoljne političke klime, ali nakon ovog posjeta takav izgovor više nije uvjerljiv.

Predsjedničin posjet Berlinu još jednom je pokazao da EU i SAD žele da Hrvatska na ovim prostorima provodi politiku koja je usuglašena s njihovim strateškim interesima. Stoga su sve one najave u predizbornim kampanjama o “bježanju s Balkana” prenapuhane i zapravo nerealne. Zapadni saveznici očekuju da Hrvatska vodi puno aktivniju politiku prema svojim istočnim susjedima. Pritom nitko ne očekuje da se Hrvatska odrekne legitimnih nacionalnih interese te da BiH, a posebno Srbiji gleda kroz prste. EU i SAD neće zavrtati Hrvatskoj ruku kada je riječ o legitimnim nacionalnim interesima. Ali Hrvatska mora paziti da tu ne prijeđe prihvatljivu crtu kao što je svojedobno Slovenija pretjerala u patroniziranju Hrvatske. Problem je riješen tako što je američka administracija “šapnula” Slovencima da se malo smire i da se prestanu igrati ulogu stroge dadilje, da ne kažem maćehe prema Hrvatskoj. Neće biti nikakvo iznenađenja ako se u toj “istočnoj politici” predsjednici priključi i Tomislav Karamarko ako postane premijer. Sastanak koji je nedavno imao sa srpskim premijerom Vučićem nikako se ne može gledati izvan europskog konteksta i njemačke uloge na ovim prostorima. Najveći problem u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom predstavlja predsjednik Srbije Tomislav Nikolić koji vrlo često daje, blago rečeno, nediplomatske izjave koje nikako ne mogu biti zamašnjak razvijanju dobrosusjedskih odnosa. Srbiji se i to gleda kroz prste jer je strateški interes EU i SAD-a da Srbiju, koja uvijek ima snažnu prorusku notu, prebaci u zapadnu interesnu sferu i udalji od Vladimira Putina.

>> Grabar-Kitarović: Merkel mi je otkrila što zamjera našoj Vladi