Američka sigurnosna agencija CIA ima svoju Svjetsku knjigu činjenica, a ona pruža osnovne obavještajne podatke o povijesti, ljudima, vladi, gospodarstvu, energiji, geografiji, okolišu, komunikacijama, transportu, vojsci, terorizmu i transnacionalnim pitanjima za 265 svjetskih entiteta. U toj su bazi, naravno, i informacije o Hrvatskoj. Provjerili smo što pišu o našoj zemlji.
Navode kako je područje koje danas čini Hrvatsku bilo dio Austro-Ugarskog Carstva do kraja Prvog svjetskog rata. Godine 1918. Hrvati, Srbi i Slovenci osnovali su kraljevinu koja je nakon 1929. poznata kao Jugoslavija. Hrvatska je proglasila, dodaju, svoju neovisnost od Jugoslavije 1991., "iako su bile potrebne četiri godine sporadičnih, ali često gorkih borbi da se protjeraju jugoslavenske snage".
Zanimljivo je što kažu u gospodarskom pregledu naše zemlje. "Gospodarstvo je temeljeno na turizmu koje je bilo jedno od najteže pogođenih gospodarskim poremećajima izazvanih pandemijom virusa Covid-19. Najnoviji je korisnik eura od 2023., pomaže u oporavku od 6-godišnje recesije. Javni dug se povećava zbog Covida i paketa poticaja, slab izvoz, kontinuirano iseljavanje. Novi uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin", piše CIA.
Kao prirodni resursi pobrojani su nafta, malo ugljena, boksit, niskokvalitetna željezna ruda, kalcij, gips, prirodni asfalt, silika, tinjac, glina, sol, hidroenergija. Navode i još čitav niz podataka, kao što su BDP, sastav stanovništa, jezici... Stopa rasta stanovništva je, stoji na stranicama CIA-a, -0,46 posto (procjena 2024.).
Stari broj stanovnika
Iako se može zaključiti da ažuriraju podatke, jer navode nekoliko njih vezanih za 2023. godinu, broj stanovnika im je, očito, promkanuo pa i dalje navode kako Hrvatska broji 4.150.116 stanovnika. Podsjetimo, po popisu iz 2022. godine, Hrvatska ima 3,856 milijuna stanovnika.
Spominju i nekoliko političkih imena, predsjednika države Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, veleposlanika RH u SAD-u Pjera Šimuovića te ameirčku veleposlanicu u Hrvatskoj Nathalie Rayes. Priložili su i 19 fotografija, od kojih su četiri iz Vukovara i sve, osim jedne, prikazuju razrušene zgrade. Naslovna je fotografija iz osječke Tvrđe.
Slab izvoz, ali uvoz cvjeta. Dok se u DP-u glođu oko vlasti i moći, u dućanima su i dalje paprike iz Srbije i Maroka, a naši poljoprivrednici svoju zaoravaju. Bravo za DP!