Kad je jastreb u zraku, koke se najradije drže svog dvorišta, slikovito opisuje iskusni njemački turistički biznismen trenutačnu atmosferu u europskom svijetu putovanja. Terorizam je turizmu smrtni neprijatelj, a Tunis, Turska, Maroko, Egipat... već osjećaju posljedice pariškog napada.
Siječanj podbacio
– Prvi, siječanjski val bukinga za te je zemlje ispod očekivanja – oprezno priznaju strani organizatori putovanja. No, nije tajna da je u Francuskoj i do 60 posto manje rezervacija za Maroko, recimo, koji je Francuzima tradicionalna odmorišna destinacija. Nepovjerenje u zemlje s pretežito muslimanskim stanovništvom francuske turiste masovno okreće prema Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i – Hrvatskoj, a slično razmišljaju i drugi Europljani.
– Rano je za konkretne brojke, brošure su tek stigle u agencije, ali ovdašnji turoperatori i agenti uvjeravaju da Hrvatska u 2015. ima razloga za optimizam – kaže direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Parizu Daniela Mihalić Đurica. – To dijelom počiva na strahu, traže se bliže i sigurnije europske destinacije. Ali, u korist nam idu i porast kupovne moći Francuza te tri nove redovne zračne linije iz Nice, Bordeauxa i Nantesa za Split i Dubrovnik. Mnogi francuski turoperatori potvrđuju da za Hrvatsku imaju više rezervacija nego lani, naročito za Split i Dubrovnik, a neki šire svoje programe na Istru ili druge regije. Francuzi su doista spremni za ‘nove’ destinacije, a Hrvatsku se i percipira kao destinaciju za otkrivanje – kaže D. Mihalić.
Ne treba se zanositi
Da su zemlje južnog i istočnog Mediterana za mnoge crvena, rizična zona potvrđuju i njemački turistički radnici. Pripadnost kršćanskom krugu zemalja, kažu, povećava izglede za dobru sezonu u Hrvatskoj.
– Ali ne treba se zanositi. Strah bi mnoge mogao odvratiti od putovanja, Hrvatskoj bi to moglo manje štetiti nego arapskim zemljama i to je jedini dobitak od ove situacije – smatra Selimir Ognjenović, direktor njemačkog turoperatora ID Riva tours.
Ni hrvatske turističke vlasti ne stavljaju sve na tu kartu. Očekuju dobru sezonu, ali, ističu, i rade na tome da bude dobra.
– Svake je sezone nešto, mi smo lani imali peh s kišom. Ove godine neki drugi imaju neke druge probleme. Ne veselimo se tome, ali Hrvatska je sigurna i tu ćemo činjenicu isticati turistima – kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić.
Što bi tek bilo da doista Hrvatska "diše" turistički odnosno da nemamo na šalterima prodaje karata HŽ ženske koje jedu masni burek dok tipkaju, a od stranih jezika razumiju jedino Yes i No. I da recimo u Zagrebu postoje info punktovi za turiste na nekoliko jezika i da je na svakom kiosku razvidno da li se mogu kupiti ZET karte, također na nekoliko jezika. Pa da su u nacionalnim parkovima zasloni na relevantnim svjetskim jezicima da tamo mogu dobiti bitne informacije, kad zastanu u šetnji. Ili da se napokon shvati da red od 100-200 m na ulazu, kod blagajni NP Plitvice znači jednostavno da ima premalo otvorenih blagajni - vrlo jednostavan zaključak, za koji ne treba pamet ravnatelja NP. O drugim gnjavažama koje dožive strani turisti kod nas drugom prigodom, ali recimo i da ima dosta tzv. malih ljudi koji im spremno pokažu i put, koji su de facto volonteri jer se ljubazno ophode s njima, a ne žive od turizma nego im ta gomila gostiju ljeti otežava život jer moraju čekati u redovima u trgovini, pošti i dr.