Predsjednik udruge Pčelinjak Dražen Jerman za Večernji TV govorio je o pčelama, osama i stršljenima te problemima s kojima se ljudi zbog njih ponekad susreću. Istaknuo je kako je važno naučiti živjeti s prirodom pa je savjetovao građane kako se ponašati kada se susretnu s nekom od tih vrsta, gdje se one nastanjuju, napadaju li i slično.
- Ljudi ne poznaju biologiju i razvoj osa i stršljena koji su u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna u najvećoj snazi. Onda imaju dojam da ih je jako puno. Moramo uzet u obzir izobilje hrane trenutno na terenu, imamo zrelo voće... Po našim viđenja i pozivima, nema ih ni više ni manje nego svake godine - kaže.
Prijašnjih godina, navodi, imali su oko 300 intervencija u sezoni rojenja, a prošle i ove oko 150.
- To nas malo zabrinjava jer izgleda da pada broj populacije pčela, ali s druge strane moguće je i da su ljudi postali malo fleksibilniji pa ne zovu za svaki roj. Ove godine ćemo napraviti, u suradnji s Gradom Zagrebu, interaktivnu kartu gdje će biti obilježena staništa pčela - ističe te dodaje kako u užem centru živi oko 500 zajednica. Sve lokacije, ipak, nisu poznate.
- Po pojavljivanju rojeva svake godine možemo pretpostaviti da su u krugu od nekoliko stotina metara staništa. One su prisutne, probat ćemo građane educirati. Veliki pomak je napravljen. Kada smo radili anketu za urbano pčelarstvo, 80% građana podržava tu ideju. Nažalost, imamo i drugih 20% - kaže te naglašava kako su ose i stršljeni "prisutni tu od pamtivijeka".
- Ne bi trebali raditi prevelike probleme. Problem je ako se stršljeni nastane u neku prostoriju koju ljudi moraju koristiti. Nekada smo to uništavali, ali nam je od strane Grada zabranjeno jer nemamo položen ispit za korištenje tih otrova. Prema tome, tu su nadležne službe za dezinsekciju i deratizaciju - kaže.
Opisao je kako svatko može napraviti klopku za stršljene. Potrebno je, naime, odrezati dio boce, okrenuti grlo naopako te u nju staviti ocat, germu i slatki napitak. Stršljen će tada ući u bocu, no neće znati izaći. Također, postoje i gotove klopke koje se mogu kupiti.
Pčele se, tvrdi Jerman, u Zagrebu najčešće nastanjuju u nekorištenim dimnjacima i međustropnim konstrukcijama starijih zgrada koje imaju ventilacijske otvore. U prirodu, pčele nisu sklone ulaziti u zatvorene prostore.
- Neće vam napraviti gnijezdo u garaži ili u sobi. Uvijek mora biti neka mala rupa i prostor gdje bi se smjestila. Stršljeni i ose da, oni znaju u garažama i štagljevima. Kako prevenirati? Jako teško jer znamo da stari štagljevi imaju otvore da se sijeno suši i to je njima idealno za ući. Teško je sve otvore zatvoriti, moramo biti svjesni da će doći prije ili poslije - navodi.
Gnijezda preko zime, pojašnjava, ostaju prazna te ih je tada moguće samostalno ukloniti, no to možda i nije najbolje zbog jednog razloga.
- Stršljen se nikada ne vraća u isto gnijezdo. Ako ga uklonite, dajete prostor da ga ponovno napravi. Ako ga ostavite, izbjegavat će tu lokaciju - tvrdi te naglašava kako je potrebno naučiti živjeti s prirodom.
Stršljeni, ističe, napast će samo kada se osjete ugroženima. - Osa još i da, najčešće ubode kada ju čovjek nehotice pritisne ili stane na nju. Isto tako i pčela ako uđete na njezin koridor - navodi.
Reakcija na ubod i alergijska reakcija dva su različita pojma. Jerman navodi da ih građani često zovu kako imaju alergiju reakciju, no riječ je o uobičajenoj reakciji na ubod.
- Svi koji zovu su alergični jer jednom ih je nešto ubolo pa je nateknulo. To nije alergijska reakcija nego normalna reakcija na ubod. Držali smo edukacije, no ljudi su nezainteresirani. Ljudi kod kojih postoji razvijena alergijska reakcija imaju upute kako se ponašati. Uvijek postoji da kod nekoga nije dijagnosticirano, no ako osjete poteškoće poput preintenzivnog svraba, gušenja, škakljanja u grlu, trebaju potražiti liječničku pomoć - kaže te dodaje da su smrtni slučajevi jako rijetki.
Do pada broja pčela, smatra, dolazi zbog puno faktora, a jedan od najvećih su klimatske promjene. Unatoč tome, intervencije su tijekom sezone vrlo česte.
- Prijašnjih godina znao sam u jednom danu imati 70 poziva, sada smo povećali broj koordinatora koji se javljaju pa je lakše - ističe te kaže kako je sezona rojenja uglavnom od 1. svibnja do sredine lipnja, no lani je kasnije krenula pa samim time i dulje trajala. Zaključuje kako je važno voljeti prirodu te živjeti s njom.
Korisni jer tamane gomile muha i ostali insekata, njima hrane svoje licinke i vrlo su bitni za odrzavanje prirodne ravnoteze. Naravno da treba ukloniti gnijezdo ako ga naprave u kuci ili neposrednoj blizini, ali sad hi tamaniti bez obzira nema nikakvog smisla. Mislim da je u Njemackoj cak i zabranjeno ih unistavati.