U organizaciji Večernjeg lista jučer je održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pogled unaprijed”. Na konferenciji se raspravljalo o četiri teme – poduzetništvu, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu, ekologiji i zelenoj transformaciji.
U nastavku donosimo izjave stručnjaka o ekologiji.
Dražen Šimleša, Institut Ivo Pilar: Baš od tamo gdje nam je najočuvaniji okoliš - ljudi odlaze
Što se tiče ekologije i zelene transformacije, dosadašnje politike očuvanja prirode i okoliša jesu neki dobar početak, ali nikako nisu dovoljne. Hrvatska, zapravo, ne iskorištava dovoljno bogatstvo prirodnih resursa koje ima. To nam govore svi podaci. Mi se, zapravo, ponekad ponašamo kao da ne znamo što bismo s tim bogatstvom prirodnih resursa. Lijepo nam je, super nam je da je oko nas krasna priroda, ali ne razumijemo koliko je to važno i značajno za povećanje kvalitete života. A da je tome tako pokazuju nam i podaci da upravo tamo gdje su naša najveća prirodna bogatstva i najočuvaniji okoliš, ljudi baš od tamo najviše odlaze van i napuštaju te krajeve. S druge strane, mi nemamo tako loše zakone, regulativni okvir koji se tiče prirode i okoliša nije tako loš. On je usklađen s nekim dobrim primjerima Europske unije, no ono što nama ključno nedostaje jest implemenatcija toga. Znači, nama je ogroman raskorak, a samim time i problem, između svega onoga što piše na papiru i onoga što se primjenjuje. I vjerojatno ćemo se sljedećih nekoliko godina učiti da bismo uopće ispoštovali zeleni plan Europske unije, učit ćemo se koordiniranosti. Zaštita okoliša nije pitanje samo biologa, ekologa, koji, kako se misli, tamo negdje bilježe neke biljne i životinjske vrste. Zaštita okoliša i održivi okoliš trebali bi horizontalno proći i primijeniti se na sve sektore, a nama baš ta koordiniranost “šteka”.
Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a: U energetsko klimatskom planu ciljevi viši od zahtjeva EU
Hrvatska se od početka opredijelila za razvoj prema načelima razvijenih zapadnih demokracija te je ubrzo nakon Domovinskog rata započela put ulaska u europske integracije. Tijekom procesa pristupanja EU započeo je postupak usklađivanja zakonodavstva. Hrvatska s EU dijeli brigu za okoliš. U fokus sve više dolaze i klimatske promjene. EU intenzivno ažurira klimatske zakone, a Hrvatska to prenosi i u svoje zakonodavstvo. U posljednje dvije-tri godine hrvatska Vlada je na tom području napravila velik posao. Donošenjem energetske strategije i raznih drugih strateških dokumenata. Ne bih se složio s raznim kritičarima da Hrvatska u tim dokumentima nije bila dovoljno ambiciozna. Mi smo u energetsko klimatskom planu stavili ciljeve koji su viši od zahtjeva EU. I kod proglašenja Nature zaštitili smo puno veći teritorij od EU prosjeka. Vlada je u razvojnim dokumentima jasno postavila ciljeve i alate koji su sukladni globalnim trendovima i opredjeljenjima. To je smjer kojim treba nastaviti ići, a ne treba izmišljati toplu vodu.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara: Važna je ravnoteža očuvanja prirode i investiranja
Politike zaštite prirode i okoliša u Hrvatskoj su na zavidnoj razini. Ogleda se to u činjenici da u Hrvatskoj nema nekih značajnih zagađivača, emisija stakleničkih plinova je na vrlo niskoj razini, među nižima u okvirima EU. Hrvatska je na kraju krajeva zemlja vrlo bogata šumom, čistim morem, ima veliki broj nacionalnih parkova i parkova prirode, i jako je razvijena ta svijest o potrebi čuvanja prirodnog okoliša u kojem živimo. Naravno, isto tako suočavamo se s čitavim nizom poteškoća i problema koje treba rješavati, primjerice, zbrinjavanjem otpadam i na koji način to riješiti. Ali u konačnici ta je politika dosta uravnotežena. Dalje bi trebalo raditi na toj uravnoteženosti u kontekstu toga da se s jedne strane čuva priroda i okoliš u kojem živimo, a s druge strane ipak otvori prostor investitorima i gospodarstvenicima u ulaganju u neke nove tehnološke iskorake i projekte, jer ono što su na kraju krajeva čak iskoraci su ulaganja u obnovljive izore energije koji imaju efekte na okoliš. Moramo voditi računa da lansiramo taj pristup, da dopustimo razvoj takvh projekata, da napravimo određene iskorake, a da s druge strane čuvamo prirodnu baštinu, jer ono što je važno za podsjetiti i valja uvijek isticati - Hrvatska, kao turistička zemlja, živi na tom i takvom naslijeđu koje i danas podrazumijeva čistu i održavanu prirodu kakvu imamo i dan danas.
Julije Domac, direktor REGEA-e: Imamo primjerenu okolišnu politiku, ali nemamo sustav
Govoreći na temu ekologije i zelene transformacije, mogu reći da Hrvatska kao država ima relativno dosta primjerenu okolišnu politiku, međutim nema sustav. U praksi to zapravo znači da se projekti koji se odnose na obnovljive izvore energije često sukobljavaju upravo s okolišnom politikom, da se ne mogu realizirati upravo zbog okolišne politike i da, ono što je još važno za istaknuti, nemamo strategiju kako nešto napraviti, bez obzira što smo politikom to predvidjeli. A strategija je jako bitna, strategija nije samo broj ili želja, strategija mora dati odgovor na ono ključno pitanje - kako nešto provesti.