U organizaciji Večernjeg lista jučer je održana konferencija “Hrvatska kakvu trebamo – pogled unaprijed”. Na konferenciji se raspravljalo o četiri teme – poduzetništvu, poljoprivredi i proizvodnji hrane, turizmu, ekologiji i zelenoj transformaciji.
U nastavku donosimo izjave stručnjaka o hrvatskom turizmu.
Boris Šuljić, vlasnik hotela Boškinac: Hrvatska nema prepoznatljivu i jasnu sliku u svijetu
Ja bih rekao da Hrvatska doista nije ni približno, a ne maksimalno, iskoristila svoje potencijale. Jedan dio vremena je potrošen na stvaranje turističke infrastrukture, a jednim dijelom smo upali u deregulirani prostor u kojem je bez strategije rađeno sve i svašta
tako da se u tom konglomeratu danas doista ne može reći da Hrvatska ima jasnu i prepoznatljivu sliku u svijetu. Ne možemo reći da smo potpuno izvan trendova, korporativni turizam prati ono što su trendovi u svijetu. Zahvaljujući geografskoj poziciji lako ulazimo u
kontakt, nismo isključivo avio destinacija, auto smo destinacija izuzetnog pomorskog potencijala. Ni u gastronomiji nismo odškrinuli vrata golemog potencijala. Dolazak Michelina će svakako doprinijeti atraktivnosti. Problem je i da su važni dokumenti prepušteni seoskim potkapacitiranim političarima koji određuju urbanistički razvoj destinacija.
Tomislav Popović, Maistra: Nekontrolirano se razvija privatni smještaj
Imam osjećaj da smo jako puno toga propustili, puno toga je ostalo neiskorišteno budući da je današnji turizam koji imamo naslijeđe svega onoga što smo imali 80-ih godina. Turizam koji imamo danas mogao je izgledati puno bolje. Na žalost, dominiraju smještajni kapaciteti u privatnom smještaju. Kapaciteta poput ozbiljnih hotela koji su u mogućnosti raditi cijelu godinu imamo vrlo malo. Sve ono što je napravljeno uglavnom je bilo popravljanje stare turističke infrastrukture. Na žalost, naš institucionalni okvir je takav da smo
blokirali i ozbiljne investicije, i ozbiljne strane investicije, i oslobodili prostor nekontroliranom razvoju privatnog smještaja koji funkcionira u neoporezivoj zoni, a nije u mogućnosti funkcionirati cijele godine. U pojedinim smo dijelovima konkurentni, no globalno nismo upisani među vodeće turističke sile.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma: Počeli smo se orijentirati prema onome što tržište traži
Uvijek se može više i bolje, ali zadnjih pet-šest godina se može reći da je Hrvatska došla u krug najkonkurentnijih i najatraktivnijih destinacija Mediterana i da se ravnopravno nosi s nekadašnjim turističkim idolima poput Španjolske, Francuske, Italije i Portugala.
Zadnjih nekoliko godina počeli smo se orijentirati prema onome što tržište traži, a to je prije svega turizam doživljaja, iskustava, i polako se odmičemo od onog klasičnog klišeja ljetne i odmorišne turističke destinacije, “family” turističkog biznisa. Pred Hrvatskom je nesumnjivo sjajna turistička budućnost. Traje svakodnevna bitka na globalnom emitivnom tržištu. Pandemija je zaustavila klasične turističke tokove i otrijeznila ukupni svjetski turizam što se tiče masovnosti; pitanje održivosti i sigurnosti bit će još značajnije.
Sanda Čorak, Institut za turizam: Potencijali kontinentalne Hrvatske nisu prepoznati
Hrvatska je izuzetno lijepa zemlja, bogata i prirodnim i kulturnim potencijalima i vrijednostima, međutim, u turističkom smislu ih je nedovoljno iskoristila. Dosta je teško evaluirati cijelu zemlju zbog velikih razlika između jadranske i kontinentalne Hrvatske. Jadranska Hrvatska u velikoj mjeri koristi svoje prirodne resurse, ali u nedovoljnoj mjeri kulturne. Njima još uvijek predstoji
razdoblje kreiranja kreativnih turističkih proizvoda koji bi bili namijenjeni, ne samo za ljetnu sezonu, nego i druga razdoblja u godini. Potencijalni kontinentalne Hrvatske nisu prepoznati ni na domaćem ni na inozemnom tržištu i tu će trebati puno uložiti u razvoj infrastrukture. Turisti koji dolaze u Hrvatsku su, prema našim istraživanjima, zadovoljni. Ukazuju na nedostatke kao što su prijevoz,
mogućnosti za shopping, nedovoljnu kulturnu i sportsku ponudu.
Tko je odgovoran što nismo razvili gospodarstvo i na taj način zadržali 500.000 odseljenih,radno sposobnih i vrijednih osoba u državi?