Poplave u BiH odnijele su najmanje 21 život, dok se 16 osoba vodi kao nestalo, posebno na području sjeverne Hercegovine. U Jablanici je do sada potvrđeno 17 žrtava, a spasilačke ekipe nastavljaju s potragom za preživjelima. Slična je situacija u Fojnici, gdje su pronađena tri tijela. Profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA) Nusret Drešković u razgovoru za Klix.ba govorio je o uzrocima katastrofalnih poplava u dijelovima Bosne i Hercegovine.
– Priroda nije odgovorna za efekte koje proizvodi, a koje je u konačnici inicirao sam čovjek, antropogeni faktor. Živimo u vremenu kada je Bosna i Hercegovina po pitanju klimatskih promjena obojena u crveno. To znači da smo direktno ugroženi klimatskim promjenama, što je prepoznato i u nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama. Dakle, riječ je o nečemu što državi nije nepoznato – rekao je profesor. Dodao je da zbog rasta zimskih temperatura, koje u prosjeku više nisu ispod nula stupnjeva Celzija, što je slučaj i u Sarajevu, nema više padalina u čvrstom stanju, barem nekih mjesec dana.
– Padaline u čvrstom stanju se događaju, ali se brzo istope zbog upliva toplijih zračnih masa s juga i jugozapada. Otapanje snijega se poklopi s tekućim padalinama koje su posljedica ciklonalnog djelovanja zračnih masa, što za posljedicu ima veliku količinu padalina u kratkom periodu – objasnio je.
POVEZANI ČLANCI:
Naglasio je da se posljedice prirodnih katastrofa mogu ublažiti samo vrlo preciznim urbanističkim planiranjem, ali da je to nešto u čemu je država potpuno zakazala. – Oni čiji bilbordi vise i koji se kunu da će donijeti boljitak to uopće ne primjećuju i o tome nemaju pojma. Nije kvaliteta života u Sarajevu samo u pravljenju zgrada i parkova. Kada su poplave, političari su u tišini, nema ih da se fotografiraju. Nema ih u uništenim naseljima, a trebali su biti tamo – rekao je i dodao kako vlasti ne čine ništa po pitanju ublažavanja posljedica klimatskih promjena, a trebali su razgovarati sa znanstvenicima Sarajevskog univerziteta te planirati moguće mjere.
– Kao profesor i dekan fakulteta koji proučava ova pitanja još nisam pozvan da razgovaramo i ozbiljno započnemo aktivnosti po ovim pitanjima – napomenuo je Dešković i dodao da se političari bave sobom i svojim interesima, a zaboravljeni su interesi građana. – Sjećate li se svibanjskih poplava iz 2014., nismo naučili lekcije. Situacija je ista – rekao je.
Šume su jedan od ključnih prirodnih faktora koji imaju ulogu regulatora bujičnih tokova, objasnio je profesor. Rekao je da korijen drveća apsorbira vodu i zadržava ju u tlu te na taj način sprečava klizišta i odrone. Zbog toga je veoma bitno kako se vode šume. – Postoje šumska poduzeća koja samo gledaju oblovinu, a ne ekološku funkciju šuma, koja je ključna za ublažavanje klimatskih promjena – naglasio je i dodao da se fotosintetskim procesom snižavaju temperature.
Sličnog je stava i profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian, piše portal Buka.com.
– Mjesta na kojima bi trebalo rasti drveće pretvorena su u građevinsko zemljište, te većinom zabetoniranog ili asfaltiranoga tla. Tako da je voda negdje morala oteći pa je nastala bujica. Da smo imali šumu, ona bi primila glavnu količinu vode, smanjila oticanje, te u svakom slučaju ublažila vodeni val. S druge strane, vodotoci su se izlili, a u proteklom periodu smo se istinski trudili da malim hidrocentralama pregradimo sve što se moglo pregraditi. Izbetonirali smo obale rijeka, smanjujući protočni profil, uz komentar: Neće se meni ništa desiti – objasnio je Ballian.
Osim toga, poseban problem je zasipanje i zatrpavanje vodotokova smećem, šutom i ostalim materijalima, što znači da se od rijeka napravilo deponije, rekao je.
– Kada se pojavila visoka razina vode, ona je sve to pokrenula, u nezaustavljivom valu. Ti valovi su nosili kuće zajedno s ljudima, stradale su cijele obitelji, što je najstrašnije, a svakim satom je sve više žrtava. Hoće li nas ovo naučiti nečemu, bojim se neće, jer nismo izvukli pouke iz strašnih poplava koje su nas zadesile prije deset godina. Zbog toga će nam priroda ponovo poslati račun za nebrigu i devastaciju koju na njoj provodimo – upozorava ovaj ekspert.
Ovake katastrofe se dešavaju svugdje u svijetu, pa tako i u bogatim, uređenim, organiziram državama kao što su Njemaćka ,Austrija , Italija , Slovenija , bez da se odmah država i sistem okrivljuju.