Lokalne radijske postaje dobit će uskoro veliku pomoć – digitalnu platformu za distribuciju radijskog programa u različitim žanrovima. Riječ je o materijalima koje će proizvesti svaka od uključenih lokalnih radijskih postaja, dajući im pristup i promovirajući protok širokoga spektra europskih, tzv. glokalnih sadržaja, poboljšavajući ono što mogu ponuditi svojim slušateljima i jačajući njihovu konkurentnost. Riječ je o EU projektu Newaves koji predstavlja suradničko udruženje za oporavak radija i jačanje medija zajednice na slabije naseljenim područjima. Osmišljen je kao mreža za razmjenu najboljih praksi među lokalnim radijskim postajama, novinarima i komunikacijskim stručnjacima.
Projektom će se implementirati centar za prijenos znanja za radijski sektor na lokalnoj razini te usavršavanje profesionalnih vještina novinara i medijskih djelatnika. Kako bi se postigli navedeni ciljevi, Newaves će omogućiti osposobljavanje sadašnjih i budućih komunikacijskih stručnjaka i studenata putem fizičkih i online programa mobilnosti, kao i programa tečaja e-učenja kao odgovora na specifične potrebe lokalnih radija. Newaves je okupio osam partnera – četiri visokoškolske institucije i četiri medijske kuće, po jedna iz svake države, konkretno iz Hrvatske, Portugala, Sjeverne Makedonije i Slovačke. Nositelj projekta je Instituto Politecnico da Guarda iz Portugala, a hrvatski mu je partner Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku te, kao pridruženi partner, Radio Osijek.
– Kako bi se postigla ravnoteža u radijskom okruženju između javnih i privatnih, odnosno komercijalnih radijskih postaja, opstanak lokalnih radijskih postaja i njihova revitalizacija važni su zbog njihove uloge u pluralizaciji društva, promoviranja "lokalnih" vrijednosti, razvoju medijske pismenosti... U Hrvatskoj privatne radijske postaje funkcioniraju pretežno prema komercijalno-tržišnom medijskom modelu, što dodatno produbljuje jaz između radijskih postaja s nacionalnim koncesijama i onih s regionalnim, odnosno lokalnim – započinje dr. sc. Snježana Barić-Šelmić, poslijedoktorandica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment. Uz nju, s istog odsjeka u projektu sudjeluju i izv. prof. dr. sc. Marina Đukić te dr. sc. Tomislav Levak.
Digitalni univerzum, odnosno internetska prostranstva trebala su, nastavlja naša sugovornica, donijeti apsolutnu slobodu komunikacije, a upravo taj fenomen "da se svaki glas čuje" omogućio je nastanak digitalnog "društva amatera". – Danas je svatko proizvođač i konzument sadržaja u isto vrijeme pa ne čudi kako je sada taj digitalni svijet natopljen dezinformacijama, lažnim vijestima i raznoraznim online prijevarama. Tradicionalni mediji, koji su u međuvremenu i konvergirali kako bi opstali, još su uvijek (i jedini) lučonoše profesionalnog novinarstva, odnosno struke. U novim medijima više nema novinara, postoje samo medijski djelatnici, što god to zapravo značilo. Stoga, prevažna je uloga tradicionalnih medija u kontekstu objektivnog i točnog izvještavanja – ističe. No danas je nemoguće, kaže, "ostati u špilji bez vatre i tvrdoglavo vjerovati da se nećete smrznuti", odnosno valja prihvaćati nove tehnologije i širiti svoje dosege. Valja se prilagođavati i nove tehnologije koristiti kao poligon i platformu za nove dosege i nove publike uz kvalitetan sadržaj.
Digitalna tranzicija znatno je utjecala na medijski sektor, uključujući i radije. Radijske postaje suočavaju se s brojnim izazovima, kao što su pad broja slušatelja, konkurencija online glazbenih servisa i promjena navika slušatelja.
– Analiza prepreka važan je dio projekta Newaves jer nam je pomogla identificirati ključne izazove i prilike s kojima se radijske postaje u zemljama partnerima konzorcija suočavaju te razviti rješenja koja im mogu pomoći napredovati u digitalnom dobu. Neki od ključnih zaključaka našega izvješća odnose se na ograničena financijska sredstva i ograničen broj novinara, odnosno ljudskih resursa, spor i skup proces digitalizacije te nedostatak ulaganja u tehnologiju. Digitalno vrijeme utjecalo je na promjene oglašivačkih strategija te su tradicionalni mediji doživjeli znatan pad u smislu oglašivačkih budžeta. To su poglavito osjetile lokalne radijske postaje, budući da su se budžeti za oglašavanje na radiju poprilično preusmjerili na radijske stanice s nacionalnim frekvencijama, uz disperziju na digitalne kanale i platforme. Ograničena financijska sredstva izravno utječu i na ljudske potencijale te, naravno, ulaganja – navodi dr. sc. Snježana Barić-Šelmić.
Iako se sve četiri zemlje suočavaju s uobičajenim izazovima, poput pada broja slušatelja i financijske ranjivosti, pojavljuju se suptilne razlike u njihovim reakcijama na utjecaj digitalnih medija i društvenih platformi. Povijesno gledano, lokalne radijske postaje imale su vrlo važnu ulogu, ne samo u omogućavanju pristupa lokalnim sadržajima, već prije svega u promicanju demokracije u ovim zemljama tijekom proteklih desetljeća, svaka od njih prolazeći različit, ali na neki način sličan put. To je jedan od razloga zašto mnoge od njih i dalje opstaju unatoč svim teškoćama.
Kada je riječ o digitalnoj platformi koja će proizaći iz projekta, ona će omogućiti distribuciju i promociju lokalno proizvedenog sadržaja u Europi s ciljem poticanja veće raznolikosti i online konkurentnosti, demonstriranja bogate i raznolike kulture, uz promociju socijalne uključenosti i slobode umjetničkog izražavanja.
– Platforma će pružiti sredstva za poboljšanje ljudskih potencijala u lokalnim radijskim postajama i učiniti ih privlačnijima za marketinške agencije. Omogućit će lokalnim radijskim postajama alate i sposobnosti za dodatno financiranje. Pružit će obuku u novim tehnologijama. S obzirom na stalan porast proizvodnje i širenja dezinformacija i drugih oblika lažnih vijesti, platforma bi trebala omogućiti provjeru činjenica koristeći dostupne računalne alate te najmanje jedan zaposlenik radijske postaje trebao bi biti obučen za tu svrhu – navodi Barić-Šelmić nekoliko koraka koji će omogućiti lokalnim radijskim postajama da se prilagode i uspješno razvijaju u modernom digitalnom okruženju. A svom radu na Akademiji naša je sugovornica fokusirana, inače, na sintetičke ili umjetne medije. Riječ je, ukratko, o digitalnim medijima stvorenima s pomoću umjetne inteligencije.
– Točnije, oni nastaju manipulacijom algoritama umjetne inteligencije. Sintetički tekst, slike, zvuk, video i razne 3D aplikacije glavni su tipovi sintetičkih medija. Ovi visokokvalitetni oblici virtualnog sadržaja privukli su pažnju šire javnosti, ponajviše zbog svoje sposobnosti manipulacije percepcijama. ChatGPT, OpenAI-jev program za generiranje teksta, srušio je sve rekorde u brzom prihvaćanju od šire javnosti, privlačenju kapitalnih ulaganja i tehnološkim naprecima koji bi mogli biti dalekosežniji čak i od samog interneta – objašnjava ona.
Vjerodostojnost AI-ja
Kolika je opasnost od umjetne inteligencije u smislu širenja lažnih informacija?
– U okviru Newaves projekta apsolutno smo jednoglasno zaključili kako se factchecking, odnosno provjera vjerodostojnosti informacija nikako ne može prepustiti umjetnoj inteligenciji. Široj javnosti dostupni besplatni modeli (poput ChatGPT ili Co-pilot) često haluciniraju te gotovo kontinuirano izmišljaju autore kada ih pitate za provjeru informacija ili od kuda su preuzeli neke informacije. Postoji i rizik od pristranosti određenog modela. Nikako se ne smijemo pouzdati u informacije bez provjere. Dakle, ipak na kraju svega opet stoji čovjek, sa svim svojim manama i nedostacima – podcrtava dr. sc. Barić-Šelmić.
Jesmo li uopće dorasli i sposobni prepoznati i izbjeći manipulacije kada su u pitanju sintetički mediji?
– Nikada se tijekom naše civilizacije promjene nisu događale ovako brzo, pa kao da nam treba dodatnog vremena da malo uzmemo daha. Povratak na gramofonske ploče i fotoaparat govore u prilog toj tezi. Alati za provjere postoje, no oni nisu savršeni – odgovara. Nije pak lako odgovoriti na pitanje kako motivirati mlade da ne idu linijom manjeg otpora kada traže informacije, nego da im u prvom redu budu točnost i provjerenost.
– Za početak valja osvijestiti da se ne trebamo baviti medijskom, nego primarnom pismenošću. Čitanjem i pisanjem! U lektiru treba uvesti autore poput Mihe Kovača "Čitam da se pročitam" ili Manfreda Spitzera "Digitalna demencija". Lektiru čitati na satu i naglas, možda podijeliti uloge da bude zabavnije. U svakom slučaju "učionicu okrenuti naglavačke", odnosno raditi drukčije nego do sada. U Lisabonu sam bila u Oceanarijumu i tamo vidjela da đaci u vrećama za spavanje imaju terensku nastavu iz biologije – provode dan i noć s ribama. To je genijalno! – zaključuje.
VIDEO Provjerite cijene vinjeta i cestarina u susjednim državama
FOTOGALERIJA Zagreb nije najskuplji hrvatski grad za život, iznenadit će vas gdje su troškovi najveći
