Pacijenti s postojećim respiratornim bolestima imaju dvostruko veće šanse razviti teži oblik koronavirusa, a oni s kardiovaskularnim problemima i tri puta više.
Desetljeća istraživanja pokazala su kako zagađenje zraka oštećuje srce i pluća, piše Guardian. Dakle, ako zagađeni zrak godišnje ubije 7 milijuna ljudi, potiče li i ubrzano širenje koronavirusa?
Naime, izraženo je preklapanje visoko zagađenih mjesta poput sjeverne Italije i žarišta pandemije, a to pokazuju i preliminarne studije budući da je poznata povezanost zagađenog zraka i izbijanja SARS-a 2003. godine.
Potvrda utjecaja onečišćenja zraka na koronavirus mogla bi dokazati da je pandemija jača na mjestima s lošom kvalitetom zraka.
– Još uvijek nemamo dokaze koji bi se izravno odnosili na smrtnost, ali znamo da ako ste izloženi zagađenju zraka, veće su šanse da budete ozbiljnije pogođeni. Počeli smo zemljama i regijama s visokim razinama onečišćenja zraka govoriti da podignu razinu pripremljenosti jer bi mogli imati veću smrtnost – kazala je dr. María Neira, direktorica javnog zdravstva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
VIDEO Ugledni hrvatski znanstvenici otkrivaju što dosad znamo o koroni
Glavni rizik od zaraze koronavirusom je kontakt s već zaraženom osobom, no zagađenje zraka može biti važno zbog tri razloga. Više stope smrtnosti od koronavirusa javljaju se jer su pluća i srca oslabljena zagađenim zrakom. Čestice mogu izazvati upalu pluća, zbog čega ćete se prije zaraziti virusom. Konačno, čestice zagađenja mogu čak pomoći u prenošenju virusa dalje.
Studije diljem svijeta još su u fazi provjere, a znanstvenici upozoravaju da vjerojatnost nije isto što i dokaz te da povezanost ne znači nužno i uzročno-posljedičnu vezu jer mogu biti uključeni neki drugi faktori. Međutim, početni nalazi su zabrinjavajući i mogu odigrati presudnu ulogu u razumijevanju i borbi protiv širenja pandemije.
Istraživanje s Harvarda pokazalo je da je zagađenje zraka povezano s većom smrtnošću od COVIDA-19 diljem SAD-a, a istu povezanost daju i studije iz Europe i Engleske u kojima su analizirani europski podaci.
U Italiji je, primjerice, koronavirus otkriven u uzorcima zraka kada su znanstvenici istraživali može li zagađenje omogućiti njegovo prenošenje na veće udaljenosti i povećati broj zaraženih ljudi. Ipak, još je uvijek nepoznanica preživljava li virus u česticama onečišćenja.
Lombardija i Wuhan su užasno zagađena područja. U Italiji svake godine u Lombardiji umire srazmjerno najviše stanovnika u Italiji, isto vrijedi za Wuhan u Kini. Sve se to znalo odavno ali mediji su samo širili bespotrebnu paniku i zbog te panike stavili su zdrave ljude u karantenu i uništili svjetsku ekonomiju. Od gladi koja će biti posljedica ove karantene umrijeti će milioni ljudi (to je izjava UN). Tko će odgovarati za ovu masovnu histeriju?