Stručnjaci upozoravaju: Vodu pijemo na dug, uskoro ćemo imati još veće probleme

Viktor Simončić, stručnjak iz područja zaštite okoliša i nezavisni konzultant, ne vjeruje da je do onečišćenja slavonskobrodskog vodovoda došlo zbog nesreće koja se dogodila na produktovodu iz kojeg je, prema tvrdnjama Croduxa, iscurilo 150 od 200 litara nafte. On ističe da je, prema javno dostupnim informacijama, mjesto istjecanja ugljikovodika iz puknutog cjevovoda oko 900 metara zračne linije udaljeno od bunara pitke vode. Usto, napominje, crpilište je na dubini od barem 50-60 metara.

– Dok je bilo struke, crpilišta su se štitila, a mjesto crpljenja vode bilo je birano tako da je neposredno iznad postojao i kakav-takav prirodni zaštitni vodonepropusni sloj. Ako struka pri odabiru crpilišta nije zakazala, ako se stvarno radilo o stručnjacima, a ne o rodjačkim uhljebima, da je na mjestu nesreće nafta istjecala čak i satima pa i koji dan, voda na crpilištu ne bi mogla biti kontaminirana u jedan dan – smatra Simončić koji o tome piše i na svom blogu na zg-magazin.com.hr. Postavlja i pitanje je li se možda stanovnicima Slavonskog Broda bilo svjesno, bilo zbog rodjačko-uhljebiteljskog neznanja, već dulje vrijeme uvaljuje zdravstveno neispravna voda?

Morali su imati opremu

Što se Croduxa tiče, Simončić kaže da je nedopustivo da netko ispituje stanje cjevovoda, a da ne očekuje mogući kvar. Prema standardima, objašnjava, onaj tko to radi mora imati spremnu opremu za slučaj nesreće.

– Danas kada pukne cijev čeka se vatrogasce. Valjda je to jeftinije, ali samo croduxovcima. Svima nama je skuplje. Ako je istjecanje par desetaka litara nafte izazvalo takvu katastrofu, u kakvoj državi mi to živimo? Voda se i bez nesreća s naftom svako malo zamuti u Splitu, Dubrovniku... – upozorava Simončić.

Stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu i neovisni konzultant dr. Darko Znaor pak kaže da je slučaj onečišćenja vodovoda u Slavonskom Brodu ugljikovodicima posljedica nesreće te da je riječ o velikoj koncentraciji koju je moguće razmjerno jednostavno otkriti. No, on upozorava na puno veći problem, a to je onečišćenje vode od poljoprivrede, nitratima iz mineralnih gnojiva, koje je na djelu već desetljećima i koje je nevidljivo i teže ga je otkriti. Znaor objašnjava da pri tome ne postoji kvalitetan sustav mjerenja nitrata na dubinama od pet, 10, 20 metara. Postoje mjerenja njihove koncentracije u javnim vodovodima, no ta se voda crpi iz puno većih dubina, do kojih će dugoročno doći i nitrati.

Arsen u osječkoj regiji

– Stoga sad pijemo vodu na dug. U Slavoniji 70 posto nitrata dolazi iz mineralnih gnojiva koja i dalje nemilice trošimo. Dugoročno ćemo imati još veće probleme s pitkom vodom ako se nešto ne promijeni, ali mi sad zataškavamo taj problem i minimiziramo ga – upozorava dr. Znaor. Dodaje da je alternativa ekološka poljoprivreda odnosno korištenje organskih gnojiva. On ukazuje i na problem arsena u osječkoj regiji, a koji je ondje inače prirodno prisutan u geološkoj podlozi.

– Mi smo ga još “obogatili” fosfornim mineralnim gnojivima jer fosfor izbija arsen koji onda postaje slobodan i lakše dolazi do vode – upozorava dr. Znaor.