Tamna strana medija, lažne vijesti, elektroničko zlostavljanje, vrijeđanje, sramoćenje, omalovažavanje, govor mržnje, dezinformacije. Sve te pojave eksplodirale su pojavom društvenih mreža. Tema je to kojom se bavi Tomislav Levak, predavač na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, s 19 godina novinarskog radnog iskustva u nizu medija. Prema njegovim riječima, sve te negativne stvari ne rade sami mediji, nego se one iz različitih razloga jednostavno pojavljuju u medijima.
Snimak izazvao paniku
U sklopu projekta nazvanog AkaMedia koji provodi u suradnji s doktoricom znanosti Snježanom Barić-Šelmić, a u čijem su se nazivu poigrali imenom institucije na kojoj su oboje zaposleni, Levak organizira interaktivne radionice i predavanja kako bi se dodatno istaknula iznimna važnost (novo)medijske pismenosti. Njegova su uža specijalnost dezinformacije, popularno nazvane “fake news”, o kojima radi doktorsku disertaciju.
– Ne biste vjerovali, ali dezinformacijama su prema najnovijim istraživanjima najviše podložne starije osobe. Prema tim istraživanjima, starije osobe četiri do sedam puta brže šire dezinformacije, ne zato što to žele, nego najviše zato što ne poznaju tehnologiju i sam sustav širenja informacija – kaže Levak.
Što se tiče vrsta dezinformacija, postoje četiri područja na kojima su one najopasnije. To su sigurnosna pitanja, kojima definitivno pripadaju i ratna događanja, zatim zdravstvo, gospodarstvo i politika. Kao posebno opasne navodi sve savršenije “deepfake” lažne snimke, koje su danas snažno prisutne, osobito u trenutku kad ulazimo u tzv. superizbornu godinu u kojoj ćemo u samo nekoliko mjeseci čak tri puta izlaziti na birališta.
POVEZANI ČLANCI:
Jedna od najzanimljivijih stvari koja je danas dosta aktualna jest količina dezinformacija i lažnih vijesti koje se šire vezano uz ratove, konkretno rat u Ukrajini, koji je proglašen prvim TikTok ratom. Sama činjenica da imamo informacije s ratišta koje nam dolaze gotovo u stvarnom vremenu dovodi do velikih problema. Jako se brzo šire dezinformacije, ali jako brzo šire se i montirani audio i videozapisi te lažne fotografije.
Jedan od najopasnijih slučajeva deepfakea (“duboki lažnjak”) jest snimak kako predsjednik Volodimir Zelenski, nekoliko mjeseci nakon početka ruske agresije, najavljuje da će potpisati kapitulaciju Ukrajine.
– Snimak je izazvao veliku paniku među stanovnicima Ukrajine. Srećom, već za sat doznalo se da je riječ o lažnoj snimci – upozorava Levak.
Većini ljudi još je u svježem sjećanju velik val širenja dezinformacija u doba pandemije koronavirusa. Činjenica je da ljudi još ne znaju koje sve opasnosti nosi novomedijsko okruženje. Upravo je to bila Levakova misao vodilja kada je odlučio ozbiljnije se pozabaviti tom temom. Ističe kako je riječ o vrlo kompleksnom problemu za čijim rješenjem moderna znanost kaska tri do četiri koraka i kako su stvari koje se danas poduzimaju na tom planu trebale biti poduzete još prije nekoliko godina. Danas je to sve teže zato što novi mediji, odnosno novomedijsko okruženje, pogoduju širenju dezinformacija.
– Najvažnije od svega jest da ne vjerujemo svemu što piše. Kada je nešto predobro da bi bilo istinito, obično nije istinito. Ako nešto izazove jaku emociju, ako nas razljuti, oduševi, rastuži ili razveseli, posumnjajmo u to. Provjeravajmo informacije iz nekoliko izvora, provjeravajmo imaju li informacije autora, tko ih je proširio, odakle su stigle. To su samo neki od alata, ali da je problem jako velik i da je sve veći, to je činjenica – poručuje 48-godišnji Slavonac.
POVEZANI ČLANCI:
Levak i Barić-Šelmić dugi se niz godina bave novim medijima, s obzirom na to da oboje dolaze iz realnog sektora. U svom istraživanju otkrili su da je sve više slučajeva elektroničkog zlostavljanja, da je ono gore od klasičnog zlostavljanja, osobito za djecu i mlade, i da je sve više slučajeva dezinformacija, odnosno lažnih vijesti. Zbog toga su se okrenuli tim temama i fokusirali su se na njih.
Medijsko sveto trojstvo
Osim negativnih, postoje i pozitivne strane novih medija. Suvremeni masovni mediji danas nam zapravo olakšavaju život i postavlja se pitanje kako na pozitivan način iskoristiti sve te silne informacije koje nam se nude. Levak napominje da se informacije nikada nisu širile brže i lakše. Živimo u globalnom selu, tzv. umreženom društvu (networked society), tako da nam vijesti nikada nisu bile dostupnije. S jedne strane zavidi mladim generacijama zbog toga jer nekada smo do informacija dolazili puno teže i u puno duljem roku.
– Ima puno pozitivnih strana medija. Neko sveto trojstvo glavnih funkcija medija su educiranje, informiranje i zabava. Mislim da još uvijek mediji donose mnogo toga. Mogu pomoći u humanitarnim akcijama, u slučaju tradicionalnih, urednički oblikovanih medija mogu nam brže donijeti provjerene informacije. Ima još mnogo situacija kada su mediji od pomoći – ističe Levak.
>> VIDEO Kakva nas zima očekuje? Vakula: 'Nastavak iznadprosječno toplih mjeseci, ne znam da li bi se itko usudio tvrditi da će biti snijega'
Ne zavidim mlađim generacijama ama baš na ničemu, pogotovo ne na društvenim mrežama koje su ustvari negacija mladosti.