Stručnjak za sigurnost o vraćenim migrantima: 'Ako svatko može prijeći granicu gdje hoće, čemu onda granice?'

- Politika Europske unije o migracijama je loša. Povrat migranata o kojem se sad govori je normalan i uobičajen. Kako je potpisano, tako se i provodi. Nije samo Hrvatska u toj situaciji, u njoj su sve države koje su prve na ulazu u EU, od Rumunjske i Bugarske do Grčke, Italije i dijelom Španjolske. Takav sustav nije pravedan i pošten. Ako smo jedinstveni europski, gospodarski i sigurnosni prostor, onda bi taj teret trebalo podijeliti i u smislu osiguranja granice, i u smislu zbrinjavanja migranata, tim više što Bruxselles podržava ilegalne ulaske - kaže za Večernji list analitičar Željko Cvrtila.

Kako to, pitamo, Bruxselles podržava ilegalne migracije? - Oni koji žele ući u EU, ako nemaju papire, neće moći proći preko legalnog prijelaza, ali ako odu li stotinjak metara dalje, mogu zakoračiti u Hrvatsku, a nemate alate da to spriječite. Fizičku silu ne smijete primjenjivati, kao ni fizičke prepreke koje Bruxselles također ne želi. I kad tako uđu u Hrvatsku, zatražit će azil i dobiti beneficije kao tražitelji azila, od smještaja do hrane. Odmorit će se i otići dalje – kaže  analitičar Željko Cvrtila.

Hrvatska je, dodaje, primjer države koja potvrđuje da se legalnim, selektivnim i kontroliranim migracijama, mogu nadomjestiti eventualne potrebe za radnom snagom. - Imate u Hrvatskoj 200.000 ljudi koji su platili karte, vize i druge troškove, imaju dokumente, rade, privređuju i plaćaju poreze. Oni pak koji bježe od rata, koji nisu ekonomski migranti, imaju granične prijelaze na kojima se mogu prijaviti, pa će država preuzeti brigu o njima. Postavlja se i pitanje kako ćete utvrditi bježi li netko od rata? Ako svatko može prijeći granicu gdje hoće, čemu onda granice? Zato bi sve države EU trebale snositi jednak teret, bez obzira gdje su migranti ušli, a ne prebacivati ga na države poput Hrvatske, Grčke... - ističe Cvrtila.

Migrante koje zapadne zemlja vrate, Hrvatska će pokušati prebaciti drugdje, dobar dio njih će, veli, otići jer nisu zarobljenici ili zatvorenici, a dio će možda ostati u Hrvatskoj. U razdoblju od 2008. do 2017. trećina država članica EU primila je čak 90 posto tražitelja azila u EU, Njemačka oko 28 posto od ukupnog broja. Brojni migranti koji su stigli preko Grčke, Italije ili Španjolske nisu registrirani u bazi podataka Eurodac. U jednom izvješću navodilo se da Dublinski sustav stvara znatno administrativno, ljudsko i financijsko opterećenje, a u konačnici se provelo tek 11 posto transfera.

U Centru za mirovne studije na svojoj stranici na Facebooku naveli su da im se javlja sve više kronično i teško bolesnih migranata koji su vraćeni u Hrvatsku. "Jedan od najtežih slučajeva s kojim smo se nedavno susreli jest slučaj žene koja je, samo dva dana nakon spontanog pobačaja, zajedno sa svojom obitelji nasilno vraćena u Hrvatsku iz Švicarske", tvrde i dodaju kako Dublinska uredba daje državama članicama pravo da izuzmu određene pojedince od deportacije, a posebno naglašava važnost očuvanja obiteljskog jedinstva. "Dublinska uredba odavno se pokazala kao neadekvatan odgovor EU na pitanje koja je država članica odgovorna za odlučivanje o statusu izbjeglice", smatraju u CMS-u. Eurostat jd objavio da su lani najveći broj zahtjeva za prebacivanje migranata u druge zemlje EU-a podnijele Njemačka i Francuska, a najveći broj zahtjeva da im se migranti vrate dobili su Italija (42.468), Bugarska (18.145), Austrija (17.476) i Njemačka (15.567).

 >>> GALERIJA Jeste li znali da Hrvatska ima svoj 'Kineski zid'? Prolazi kroz cijeli poluotok, visok je do devet metara